Može se vidjeti samo mikroskopom, a važno je za nastanak svih organizama
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković ostvarili su značajan napredak u istraživanju temeljnih bioloških procesa. Nakon šest godina rada došli su do zaključaka koji bi mogli pridonijeti boljem razumijevanju tumora, ali i evolucije. Otkrili su pravilo koje objašnjava na koji se način stanice dijele i prilagođavaju, neovisno o količini genetskog materijala koji sadrže.
Taj proces može se promatrati samo mikroskopom, a ima ključnu ulogu u nastanku svih živih organizama.
“Diobeno vreteno je tu važno jer je to jedan mali stroj unutar naših stanica i njegova zadaća je da pohvata sve kromosome u stanici, da ih posloži i podijeli u dva jednaka dijela”, objasnila je Iva Tolić, voditeljica Laboratorija za biofiziku stanice na Institutu Ruđer Bošković.
Dioba stanica neophodna je za rast i razvoj organizma te za zamjenu starih i oštećenih stanica.
“A mi smo se onda pitali kako je moguće da to diobeno vreteno funkcionira na skoro isti način, od malog kvasca do ljudi i životinja?”, dodala je.
Istraživanje vrijedno 10 milijuna eura
Do odgovora je pokušalo doći 15 hrvatskih znanstvenika u suradnji s kolegama s američkog MIT-a i nizozemskog instituta Hubrecht. Istraživanje je trajalo šest godina, a za njega je Europsko istraživačko vijeće izdvojilo 10 milijuna eura. Rezultat je otkriće od svjetskog značaja koje otvara i nove mogućnosti za praćenje evolucije.
“Otkrili smo jedan univerzalni mehanizam, kako se diobeno vreteno, prilagođava na različite količine kromosoma prisutne u različitim vrstama”, kaže znanstveni suradnik Kruno Vukušić.
Ključ otkrića, objašnjava Iva Tolić, nalazi se u silama koje stvaraju kromosomi i njihovoj ulozi u oblikovanju diobenog vretena.
“A ključ je bio u tome da kromosomi stvaraju sile tako da se međusobno odguruju i šire diobeno vreteno kad je genetski materijal veći, a najvažnija stvar je to da je potrebno samo malo proširenje diobenog vretena čak i kad je genom jako puno puta veći”, dodaje Tolić.
Do svojih su zaključaka biolozi došli proučavajući diobu stanica kod 25 različitih vrsta i uspoređujući rezultate svojih opažanja.
Pomoći će znanstvenicima diljem svijeta
“Trenutno u laboratoriju pratimo do šest generacija stanica uzastopce, to je dosta tehnički zahtjevno i rekao bih da smo tu među liderima u svijetu”, dodaje Vukušić.
U istraživanju su sudjelovali i fizičari koji su pomoću matematičkih modela predvidjeli na koji način mehaničke sile djeluju na diobeno vreteno.
“Alternativni modeli su predviđali da stanica pri pritisku se ne širi, dok je naš model predviđao širenje i to je ono što smo zapravo opazili tako da su dodatni eksperimenti bili u skladu s našim predviđanjima”, kaže znanstvena suradnica Maja Novak.
Do otkrića bi se moglo doći i do novih spoznaja koje će koristiti znanstvenicima diljem svijeta.
“U boljem razumijevanju evolucije, i kako zapravo sve biljke, životinje i zapravo ljudi mogu bolje akomodirati te kuglice, odnosno različit broj kromosoma u svojim stanicama”, kaže stručni suradnik Lovro Gudlin. Ovo bi otkriće moglo pomoći znanstvenicima diljem svijeta da bolje razumiju procese prilagodbe stanica i evoluciju različitih vrsta, prenosi Danas.hr.
