"SVE PO ZAKONU"

I Crikvenica dobila ‘šakom u oko’: Nakon intervencije iz Zagreba u centru izrasta hotel koji šokantno mijenja vizuru grada

Foto: Facebook

Iako su nadležni konzervatori iz Rijeke bili protiv ovakvog projekta novog butik hotela u srcu Crikvenice, investitor se žalio Ministarstvu kulture u Zagrebu i onda je dobio zeleno svjetlo

Na crikveničkoj čuvenoj šetnici, koja počinje na Trgu Stjepana Radića pa onda teče Strossmayerovim šetalištem sve do plaže Crni molo, ovo ljeto posjetitelji prolaze i uz jedno veliko gradilište: golema nedovršena zgrada u svojoj punoj visini strši među starim zgradama, kafićima, suvenirnicama i suncobranima. To je strogi centar grada, ono mjesto koje je zabilježeno na svim razglednicama grada, vizura u kojoj je u prvom planu more, barke, pa onda red građevina s prepoznatljivom žutom starijom kućom koja podsjeća da se početkom 20. stoljeća za Crikvenicu govorilo da je naša verzija Nice, poznatog bisera francuske rivijere, a onda se iza tih kuća nadomak mora vidi onaj drugi plan, tipični krovovi primorskog gradića s lijepim crkvenim tornjem.

Gradnja na zgradi na Trgu Stjepana Radića 14 trenutno miruje zbog propisa, odnosno zabrane radova tijekom turističke sezone, no očito je u visokom stupnju izgradnje i posve je jasno da će ona zauvijek promijeniti vizuru Crikvenice. Romantična građevina pastelno žute boje koja je davala notu glamura Crikvenici pada u drugi plan, a i crkva je manje vidljiva – cijelom “razglednicom” Crikvenice od sada će dominirati veliki uspravni kvadar novog butik hotela koji se dramatično uzdigao iznad svih postojećih gradnji u nizu zgrada među koje se ugurao.

Na Facebook stranici Društva za unaprjeđenje i poljepšavanje Crikvenice i okolice osnovanog 1898. godine, napravljena je i fotoilustracija crikveničke vizure prije i poslije ubacivanja nove zgrade u razglednicu Crikvenice. Na prvi pogled je vidljivo da strši, da se doima poput – šake u oko.

Nakon jednokatnice – golema višekatnica

Oni koji su dolazili u Crikvenicu prije, na toj adresi pamte nisku zgradu, u prizemlju je bio dućan Konzuma, a na katu riblji restoran koji je cijelom dužinom imao veliku natkrivenu terasu, a sada se gradi mnogo više etaža uvis. Na tabli gradilišta navedeno je da se radi o “rekonstrukciji s dogradnjom i nadogradnjom, te prenamjena ugrađene poslovne građevine u hotel, boutique hotel”, a investitor je tvrtka MBM-Commerce d.o.o., iz Sesveta kraj Zagreba.

Radi se o obiteljskoj tvrtki koja se bavi ugradnjom i održavanjem klima-uređaja i po svemu sudeći ovo im je prvi iskorak u turizam. Vlasnik je Marko Breščanović. Projekt potpisuje arhitektica Branka Vuković iz arhitektonskog biroa ARHIV arhitektura i urbanizam iz Zagreba, a tu je i podatak da je za projekt ishođena građevinska dozvola kod nadležnog tijela (Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Crikvenica). S gornje strane objekta, gdje se proteže vrlo prometna Ulica Kralja Tomislava, nova građevina se našla na samom zavoju, a sudeći po vratima – tu se predviđa izlazak iz podzemne garaže.

Foto: Facebook/ Društvo za unapređenje i poljepšavanje Crikvenice i okolice

O investiciji se pisalo u studenome 2020. godine u Novom listu, najavljeno je da će se u budućem hotelu moći smjestiti 82 osobe u 39 soba i jednom apartmanu, da će hotel imati restoran i lounge bar, wellness, da će u podzemnoj garaži biti i 13 parkirnih mjesta, a najavljen je i završetak do listopada 2021. – no očito su se radovi odužili, pretpostavlja se zbog koronakrize.

I u tekstu Novog lista spominje se da se projekt planirao još od 2015. godine, a i neslužbeno saznajemo da se mijenjao nekoliko puta, da je prvo bio značajno skromnije veličine, da je lakše sjedao u okoliš, ali da je investitor onda promijenio projektante i odlučio se za ovo visoko zdanje. Stara zgrada je bila u vlasništvu Agrokora, no nema preciznog obrazloženja kako je MBM stekao vlasništvo, je li kupio stari objekt ili ga je stekao nekako drugačije.

A tko je za ovo odgovoran?

S obzirom na to da je na tabli lijepo napisano da je ishođena građevinska dozvola, znači da je sve to što se gradi i kako se stremi u visinu – legalno. Da to dopušta urbanistički plan lokalne zajednice, da su nadležne službe dale zeleno svjetlo. Na Facebook stranici koju vode lokalni aktivisti i borci za bolju i ljepšu Crikvenicu osvanula je i anketa u kojoj se članove pita tko je više odgovoran: Grad Crikvenica, Županija ili netko treći.

“Da, na žalost, mnogi građani su tek sada kada se građevina već vinula u visine osvijestili da je netko dao dozvole za to i da je to sve skupa možda previše za Crikvenicu”, kaže u razgovoru za Net.hr Sonja Polonijo, nezavisna gradska vijećnica. Ona je, primjerice, bila jedini glas protiv u Gradskom vijeću Crikvenice kada se glasalo o izmjenama urbanističkog plana 2020. godine kojim se omogućavala gradnja do 30 metara visine uz Vinodolsku ulicu, iako je protiv bio i Konzervatorski odjel iz Rijeke, odjel koji potpada pod Ministarstvo kulture. “Svi su bili za, i HDZ i SDP. Argumentacija Konzervatorskog odjela u kojem se predlagalo ‘smanjenje koeficijenta izgrađenosti’ , te smanjivanje maksimalne visine na 15-17 metara, je odbijena. Na žalost, ljudi ne razmišljaju o posljedicama, o tome što na temelju njihovih odluka može biti izgrađeno i što to znači za Crikvenicu.”

Sonja Polonijo najavljuje da će izaći iz politike do kraja ove godine, da joj je dosta svega, jer se osjeća frustrirano zbog toga što mnogo toga štetnog za Crikvenicu glatko prolazi na Gradskom vijeću.

Obavezne konzervatorske smjernice

Butik hotel se gradi na lokaciji za koju Urbanistički plan Crikvenice dopušta gradnju građevina više namjena, zadržavanje postojećeg broja etaža, osim iznimno mogućnost interpolacije ili nadogradnje usklađene s visinskim gabaritima uličnog poteza, a u slučaju interpolacije ili nadogradnje potrebno je zatražiti konzervatorske smjernice nadležnog tijela zaštite. S obzirom na to da je golim okom vidljivo da se objekt propeo uvis dramatično više od visinskih gabarita uličnog poteza, evidentno je da se moralo tražiti “konzervatorske smjernice nadležnog tijela zaštite” – i tu dolazimo do pravog rašomona.

Pitali smo u Odsjeku za prostorno uređenje Županije kako je ovakav objekt dobio građevinsku dozvolu, no voditeljica županijskog Odjela za prostorno uređenje, Jasmina Delač, proslijedila nam je odgovor ispostave Odjela u Crikvenici u kojem je objašnjeno da je “maksimalna visina građevine definirana člankom 74. Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice za ugostiteljsko-turističke zgrade od 23,50 m, te je za izvedeni zahvat Konzervatorski ured u Rijeci izdao potvrdu 15.11.2019. godine, a u skladu sa člankom 50. II. izmjena i dopuna UPU-a Crikvenica centar.”

Drugim riječima, lokalna zajednica, u ovom slučaju Grad Crikvenica, svoj prostorni plan je uredio tako da je na području gdje niče butik hotel, objekte za ugostiteljsko-turističku djelatnost moguće graditi do 23,50 metara, ali iz odgovora u kojem je tek konstatirano da je Konzervatorski ured u Rijeci izdao potvrdu – mogao bi se steći dojam da je ta potvrda stigla odmah i bez ikakvih problema. Međutim, istina je sasvim drugačija.

Konzervatorski odjel iz Rijeke od 2016. susretao se s više projekata investitora za tu lokaciju, prvi je bio u prihvatljivim gabaritima, ali je od njega odustao investitor, a onda je investitor očito odabrao projektante koji su se odvažili ugurati u relativno mali prostor što više. Startalo se, primjerice, s 31 sobom, doguralo se do 39, a parcela je uvijek ista. Neslužbeno saznajemo da je Konzervatorski odjel u Rijeci za taj projekt izdao negativno mišljenje, ali investitor se žalio višoj instanci, Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u Zagrebu, i ta je žalba prihvaćena – te je pobijena odluka Konzervatorskog odjela u Rijeci i projekt je dobio zeleno svjetlo. Konzervatorski odjel u Rijeci vodila je Biserka Dumbović Bilušić, stručnjakinja koja se protivila i promjenama urbanističkog plana u Crikvenici u korist “visine” kod izgradnje uz Vinodolsku ulicu i koja je apelirala na smanjenje koeficijenta izgrađenosti, ali glavni konzervator iz Ministarstva u Zagrebu, Davor Trupković – u slučaju “butik hotel” presjekao je u korist investitora.

Iz Konzervatorskog odjela iz Rijeke, koji sada vodi kao v.d. pročelnice Lillian Stošić stiglo nam je i pisano obrazloženje da je gradska jezgra Crikvenice pod njihovim nadzorom jer je “povijesna urbanistička cjelina grada Crikvenice upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu preventivno zaštićenih dobara 5. travnja 2016. godine.”

Butik hotel niče u povijesnoj jezgri

“Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za sve građevinske i druge radove unutar zaštićene cjeline potrebno je ishoditi posebne uvjete, potvrdu Glavnog projekta i druge akte od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Prije uspostave preventivne zaštite, a temeljem važećeg prostornog plana, za sve građevinske aktivnosti unutar povijesnog dijela naselja također je bilo propisano ishođenje mišljenje Konzervatorskog odjela u Rijeci. Hotel Bellevue (butik hotel, op.a.) trenutno u završnoj fazi izgradnje, nalazi se na središnjem trgu u Crikvenici u povijesnom dijelu naselja formiranom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće”, stoji u odgovoru koji potpisuje pročelnica Stošić.

“Tvrtka ONIX GRUPA d.o.o., kao zastupnik investitora tvrtke MBM COMMERCE d.o.o., podnijela je 2. lipnja 2016. godine zahtjev za utvrđivanjem posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra za izvođenje rekonstrukcije i dogradnje postojeće građevine, nekadašnjeg pansiona Bellevue. U razdoblju od 2016. do 2019. godine Konzervatorski odjel u Rijeci je zbog različitih promjena zahtjeva istog investitora, zaprimio tri različita arhitektonska rješenja za navedene radove koji su se svi morali uskladiti s posebni uvjetima. Prva dva projekta su već pri predaji projekta bila usklađena s posebnim uvjetima (Idejni projekt iz 2016. godine arhitekta Ante Vrbana i Glavni projekt arhitektice Nikoline Valentić Lisica iz 2017.) te je na glavni projekt Konzervatorski odjel u Rijeci izdao potvrdu.

Vezano za treći projekt, Konzervatorskom odjelu u Rijeci, 13. ožujka 2019. godine, podnesen je zahtjev za izdavanjem potvrde Glavnog projekta projektantice Branke Vuković izrađenog od tvrtke ARHIV arhitektura i urbanizam d.o.o. iz Zagreba koje je odbijeno rješenjem zbog neusklađenosti i značajnog odstupanja projekta od izdanih posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra. Nakon uložene žalbe, a slijedom izmjena Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice koji je definirao najveću dopuštenu ukupnu visinu građevina ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli) na 23,5 metara te izmjena projekta od strane projektanta i ovaj je projekt dobio potvrdu Glavnog projekta 15. studenog 2019. godine”, stoji u pisanom odgovoru iz Konzervatorskog odjela iz Rijeke, koji je odobren i u Ministarstvu kulture.

Iz tog odgovora se pak saznaje još jedan zanimljiv detalj: žalba investitora se zgodno poklopila s izmjenama Prostornog plana da se za turističke potrebe može graditi do visine 23,5 metara. Ili pojednostavljeno, nakon što konzervatori kažu da ne može, Grad popravlja prostorni plan, slijedi žalba na višu instancu i onda sve glatko prolazi.

Dakle, butik hotel koji danas strši usred Crikvenice naišao je na združenu podršku i na državnoj razini (Ministarstvo kulture) i na razini Grada, a mišljenje lokalnih konzervatora je pregaženo.

Naguravanje u prostor uz pomoć arhitekata

Propisi i zakoni su naprosto složeni tako da se glas struke vrlo lako pobije i izgubi, a neki arhitektonski biroi su izgleda posve zaboravili ono što im nalaže etički kodeks struke i projektiraju onako kako žele investitori – neovisno o okolišu i identitetu lokalne sredine. Zanimljivo je da je vlasnik zagrebačke tvrtke koja je projektirala hotel, arhitektonskog biroa ARHIV arhitektura i urbanizam d.o.o., Pero Vuković, profesor na Arhitektonskom fakultetu, koji je u jednom intervjuu izjavio da “arhitektura mora biti društveno odgovorna jer se upisuje u prostor koji dijelimo svi”, te će biti svakako zanimljivo čuti i njegovo obrazloženje za kreaciju u Crikvenici koja je izazvala ozbiljno protivljenje Konzervatorskog odjela u Rijeci, a onda i iznenadnu podršku nadređenih iz Zagreba.

Slučaj butik hotela u Crikvenici, baš poput slučaja izgradnje golemog hotela View u Postiri na Braču, svjedoči o tome da se vizure primorskih i dalmatinskih gradića olako razaraju radi želje za još više gostiju, jer “gospodare” prostornog planiranja uopće ne zanima širi kontekst, priroda ili u ovom slučaju duša malog primorskog grada sa stoljetnom turističkom tradicijom, ili prozaični problemi poput pitanja gdje će ti gosti parkirati ili hoće li to izdržati cijevi kanalizacije.

Iz tvrtke investitora, MBM Commerce, u odgovoru na upit Net.hr naglasili su da “navedena građevina posjeduje sve valjane i pravomoćne dozvole dobivene za projekat koji je izradio projektantski ured u skladu sa važećim prostornim planom”. A također su upozorili da “navedeni hotel nije najviša zagrada što možda nije vidljivo iz fotografije koju ste dobili ali ako se pogleda prostorni plan grada Crikvenice vidljivo je da postoje objekti koji su jednake ili više visine u nastavku uličnog niza.”

Pitali smo i gradonačelnika Crikvenice, Damira Rukavinu (koji je kao kandidat HDZ, HSP, HSS, HSLS osvojio po četvrti put mandat na posljednjim lokalnim izborima) smatra li da je izgradnja ovakvog hotela sretno rješenje za vizuru grada koji vodi, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Ostaje nam tek citat iz teksta Novog lista iz vremena početka izgradnje hotela u kojem je gradonačelnik ustvrdio da “ovakva ulaganja značajno mijenjaju nabolje kvalitetu smještaja i turističke ponude naše rivijere”, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
1 Views1 Views