Kao i u vrijeme ‘lockdowna’ na početku pandemije u ožujku, Hrvatska i sada ima strateških robnih zaliha u vrijednosti od oko 537 milijuna kuna, dostatnih za mjesec dana racionalne opskrbe stanovništva
Ako zbog pogoršane epidemiološke situacije uvjetovane širenjem koronavirusa bude proglašen djelomični ili potpuni “lockdown”, Hrvatska ima strateških robnih zaliha u vrijednosti od oko 537 milijuna kuna, dostatnih za 30 dana racionalne opskrbe stanovništva. Podatak je to Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a posve isti to je ministarstvo iznijelo i prilikom “lockdowna” u ožujku ove godine. Drugim riječima, strateške robne zalihe su stabilne.
‘Pola proizvedenog potrošimo, a pola izvezemo’
Glas Slavonije piše kako pogoršanje epidemiološke situacije Hrvatska dočekuje uz ocjene analitičara poljoprivredne proizvodnje da je 2020. za proizvodnju hrane dobra godina, a za pšenicu i kukuruz čak rekordna. A upravo pšenica i kukuruz u robnim zalihama čine najveću vrijednost. Ovogodišnja rekordna žetva pšenice dala je prosječan prinos od sedam tona po hektaru, što znači da će biti i kruha. Domaće potrebe za pšenicom sada su između 400.000 i 450.000 tona, a prije su bile oko 500 tisuća tona.
“Kao i kod kukuruza, pola proizvedenog potrošimo, a pola izvezemo, najviše u Italiju”, kazala je za Glas Slavonije direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Rekordna žetva pšenice i kukuruza
Pšenica je jesenas zasijana na 136.000 hektara, samo 6.000 manje nego u jesen 2018. godine, a zadnjih godina proizvođači su podigli kvalitetu proizvodnje te kulture.
Prema procjenama stručnjaka Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, ove godine u Hrvatskoj će biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza ili jedan posto više nego lani. Zasijan je na 258.000 hektara, a ostvarena prosječna proizvodnja je devet tona po hektaru, s tim da se pojedini ratari očekuju prinos i do 16 tona po hektaru. Ova godina bila je rodna i za drugu dominantnu kulturu – kukuruz. Proteklih godina prosječan prinos kukuruza bio je 7 tona po hektaru, a ove godine dosegao je čak 9 tona.
Problem viška junadi
S druge strane, ovu godinu prati problem tržnih viškova tovne junadi. Kako piše Glas Slavonije, glavni uvoznik hrvatske junetine je Italija, koja je bila pokošena epidemijom koronavirusa. Domaći tovljači izgubili su i važno tržište Libanona jer su ondje, nakon katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, pali i potražnja i cijene. Sektor govedarstva proizvodi godišnje 120.000 komada tovne junadi te prihoduje oko 1,3 milijarde kuna, a krajem rujna tovljači su imali višak od 30.000 junadi, uz nastavak rasta viškova. Neke zemlje EU subvencionirale su svoje proizvođače sa 100 eura po junetu što je rezultiralo prekomjernim uvozom junećeg mesa iz Slovenije, dok su francuski farmeri preuzeli kupce iz Italije i Libanona.
“Tim subvencioniranim cijenama naši farmeri ne mogu konkurirati”, upozorava predsjednik udruge Baby Beef Darko Celovec.
Ipak, resorno ministarstvo najavilo je subvencioniranje domaćih tovljača sa 60 milijuna kuna.
Net.hr
