Ako žele doći i raditi u Hrvatskoj, hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima od lani je to omogućeno putem potvrde koju im Ministarstvo demografije i iseljeništva izdaje u suradnji s MUP-om
Otprilike jednak broj Hrvata i njihovih potomaka koliko ih živi u Hrvatskoj nalazi se i izvan nje.
Podaci su to Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Pitanje je mogu li upravo iseljenici pridonijeti poboljšanju hrvatske demografske slike i popuniti potrebe domaćeg tržišta rada. Koliko su spremni vratiti se u Hrvatsku, provjerili smo na konferenciji za iseljeništvo “Hrvatska povezuje”.
Na konferenciji su sudjelovali i brojni povratnici koji nisu rođeni u Hrvatskoj te su govorili o svojim iskustvima.
Joškov pradjed otišao je u New York kako bi zaradio novac i potom se vratio, dok su njegovi roditelji otišli u Njemačku, gdje se Joško rodio i odrastao. I on je odlučio povratak zamijeniti životom u dalmatinskom kršu.
“Ja sam Njemačkoj jako zahvalan na svemu što sam smio tamo naučiti, vidjeti i proživjeti, ali dom je samo jedan. Dom je ovdje. Dom je tamo gdje su tvoji korijeni i to nitko zamijeniti ne može”, kaže Joško Lokas za RTL Danas.hr.u svom modernom i tehnološki superiornom izletničkom carstvu kojega je uz pomoć obitelji izgradio u Pakovu Selu nadomak Drniša.
Puno iseljenika zanima život i rad u Hrvatskoj
Njegova supruga Ana razumije zbog čega je upravo etno park bio Joškov izbor. Kod iseljenika je često snažan osjećaj povezanosti sa zavičajem iz kojeg potječu njihovi preci.
“Puno emotivnije se nekako doživljava svoj kraj, svoji korijeni, svoja obitelj, nešto što ti nije bilo dostupno i vidljivo svaki dan. Zapravo, znaš cijeniti onda možda i malo više”, navodi Ana.
Prvi veliki val iseljavanja Hrvata započeo je krajem 19. stoljeća, nakon propasti hrvatskog vinogradarstva. Prema procjenama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, danas u Sjevernoj Americi živi više od milijun i pol Hrvata i njihovih potomaka, dok ih u Južnoj Americi ima između 600 i 800 tisuća.
Joško je danas u Šibeniku sudjelovao i kao jedan od panelista na konferenciji “Hrvatska povezuje”, čiji je cilj potaknuti povratak iseljenika u Hrvatsku.
Camila, također povratnica, kaže da među potomcima hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi postoji velik interes za život i rad u Hrvatskoj. Zajedno sa svojim suprugom Viktorom, koji je Čileanac, profesionalno im pomaže pri povratku.
“Puno, puno je zainteresiranih iz Čilea, Argentine, Perua, Bolivije”, svjedoči Camila Beović koja se prije četiri godine vratila u Hrvatsku sa suprugom Viktorom koji je Čileanac.
Njezini su korijeni s Brača, a ona i Viktor za život su odabrali Zagreb. On ondje ima arhitektonski biro, dok Camila vodi agenciju koja upravo iseljenicima olakšava povratak u Hrvatsku.
Iz perspektive tih iseljenika, Hrvatska je prije svega sigurna zemlja, zaključuje Camila:
“Mjesto gdje možete boraviti s obitelji i djecom, gdje djeca mogu ići pješice u školu bez ikakvih rizika”.
Potvrda za iseljenike
Bastian, koji je šesta generacija iseljenika, vratio se u Hrvatsku prije sedam godina. Danas ovdje razvija ponudu posvećenu avanturističkom turizmu na Mrežnici.
“U Južnoj Americi se Europa gleda kao Europa! Znam da recimo nije Njemačka, ali možda je to još bolje jer sad ima puno više prilike u Hrvatskoj. Pogotovo što se tiče meni da moramo povezati to ruralno područje s dijasporom, to je najbolja ideja”, smatra Bastian Lučić koji Čile i Hrvatsku povezuje i turističkim turama u obje zemlje.
Od prošle godine hrvatski iseljenici i njihovi potomci koji se žele vratiti i raditi u Hrvatskoj to mogu ostvariti uz potvrdu koju Ministarstvo demografije i iseljeništva izdaje u suradnji s MUP-om.
“Ta potvrda njima omogućava privremeni boravak u RH u trajanju od dvije godine, a uz pomoć te potvrde mogu se bez ikakvih drugih dozvola u Hrvatskoj zaposliti, samozaposliti i školovati”, objašnjava Mladen Barać, državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Ministar Ivan Šipić (DP) pritom zaključuje:
“Znamo da su se u Južnoj Americi, ali i diljem svijeta, nažalost bitno izmijenile okolnosti i života i rada. Ono što su nekada te zemlje bile za naše ljude, danas je to Hrvatska”.
Ministarstvo je danas s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje potpisalo ugovor kojim se predviđa niz mjera namijenjenih olakšavanju uključivanja hrvatskog iseljeništva na hrvatsko tržište rada, PIŠE Net.hr.
