ZAŠTO SE NE GRADE?

Kako bi prošli građani Hrvatske da izbije nuklearni rat? Pogledajte koliko bi se ljudi moglo zaštititi

04.03.2022., Pula -Atomsko skloniste u Šijani. Photo: Srecko Niketic/PIXSELL

Od Domovinskog rata do danas nije izgrađeno ni jedno atomsko sklonište, a to što imamo jedva da bi ikoga spasilo

Da sutra izbije nuklearni rat, kako bi prošla Hrvatska i njezini građani? Mnoge su gradske vladi u Hrvatskoj počele provjeravati stanje ratnih i atomskih skloništa za eventualno zbrinjavanje civila.

Rezultati nisu pozitivni. Tako primjerice u Zadru, na 70 tisuća stanovnika, ima pedesetak skloništa. Međutim, ni ta skloništa nisu u potpunosti upotrebljiva. Velik dio ih je zauzet sportskim ili ugostiteljskim sadržajima, piše Slobodna Dalmacija.

Sva ta skloništa mogu primiti maksimalno 5000 ljudi, što je manje od 10 posto ukupne populacije Grada Zadra.

Stanje sa skloništima na razini države, isto tako nije dobro.

Bivši ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Jadran Perinić za Slobodnu Dalmaciju je kazao da mu nije poznato je li od Domovinskog rata do danas izgrađeno ijedno novo sklonište u Hrvatskoj, posebno atomsko, a gotovo sva skloništa koja su na raspolaganju danas su zapravo izgrađena u vrijeme Jugoslavije.

„Meni je žao što ovakve teme dođu na red tek kad nam potencijalno prijeti nekakva neposredna opasnost. Kad iziđemo iz tog područja, o tome nitko više ne razmišlja. Za svaku se stvar pripremate onda kad je nemate. Jednako je sa štednjom. Ne štedite kad nemate, nego kad imate. Tako bi trebalo i sa sigurnosnim sustavom“, kaže Perinić, doktor informacijskih znanosti, koji je prije petogodišnjeg mandata na čelu DUSZ-a, koji je napustio 2017. godine, više od 30 godina proveo u vatrogasnom sustavu.

„Što se tiče atomskih skloništa, trenutačno stanje jako je loše. Ona moraju biti građena prema posebnim građevinskim i tehničkim uvjetima da bi se uopće mogla tako zvati. Počevši od filtara zraka, koji nisu održavani nakon što su ugrađeni, pa do prostora za dezinfekciju, posebnih tuševa i slično“, poručio je.

„Kad bi sva atomska skloništa izgrađena u Hrvatskoj bila u funkciji, ona bi mogla primiti nekih dva posto stanovništva. Naravno, postavlja se pitanje koja bi to dva posto stanovništva trebalo skloniti i što će biti s drugima, odnosno gdje će oni biti sklonjeni. Dakle, situacija je jako loša“, upozorava Perinić.

Dva posto stanovništva koje spominje naš sugovornik činilo bi, inače, oko 76.000 ljudi, prenose RTL Vijesti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views