Analiza učinaka uvođenja razdjelnika izrađena je na uzorku koji obuhvaća 276 zgrada s ukupno 22.475 stanova
U Zagrebu su prezentirani rezultati studije “Ekonomska isplativost korištenja razdjelnika topline u višestambenim zgradama u Republici Hrvatskoj” te pregleda trenutne situacije i rješenja za probleme u sektoru toplinarstva RH.
Analiza učinaka uvođenja razdjelnika izrađena je na uzorku koji obuhvaća 276 zgrada s ukupno 22.475 stanova i cca 680.000 mjernih podataka iz perioda 2010.-2016. godine, odnosno, šest sezona grijanja.
“Uvođenje razdjelnika prema rezultatima osnovnog scenarija troškovno je učinkovito u gradovima kontinentalne Hrvatske s visokim cijenama toplinske energije, koji su ostvarili prosječnu razinu ušteda (Velika Gorica, Samobor), te Rijeci. S druge strane, u gradovima s niskom cijenom toplinske energije (Zagreb, Osijek i Sisak), čak ni visoke uštede ne osiguravaju pozitivne neto sadašnje vrijednosti investicija u uvođenje razdjelnika topline”, kaže se u studiji i dodaje:
“Studija je pokazala kako je ugradnja razdjelnika topline, ukupno gledajući, ekonomski neisplativa”.
Studija koju je izradio Ekonomski institut u Zagrebu je od danas dostupna javnosti na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Tom objavom Ministarstvo želi pokrenuti širu javnu raspravu kojom će se u periodu od 15 dana sagledati svi parametri i rezultati analize zastupljenih u studiji, te na kraju rasprave donijeti zaključak o statusu obveze ugradnje razdjelnika.
Po završenoj javnoj raspravi i usvajanju zaključaka, pristupit će se procesu ukidanja postojećeg Zakona o tržištu toplinske energije i kreiranju novog Zakona o toplinarstvu.
Vrdoljak proziva HDZ i Most jer nisu poduzeli ništa
Nakon objavljivanja rezultata studije “Ekonomska isplativost korištenja razdjelnika topline u višestambenim zgradama u Republici Hrvatskoj”, priopćenjem se oglasio HNS u kojem tvrde kako su razdjelnici, s obzirom na direktivu Europske komisije, bili najjeftiniji za građane te se pitaju zašto ih Vlada, ako smatra da su razdjelnici štetni, ne ukine.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
„Studija Instituta Hrvoje Požar koju je naručio Mostov ministar Tomislav Panenić dokazala je da su razdjelnici donijeli energetsku uštedu, kao najjeftinija od tri opcije dane direktivom Europske komisije. Moje pitanje za Vladu je zašto ni nakon dvije sezone grijanja nisu ponudili drugo rješenje i zašto i dalje ne ukidaju te iste razdjelnike?“, rekao je predsjednik HNS-a i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak.
Uštede postignute ugradnjom razdjelnika danas je potvrdio i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike rekavši da razdjelnici u „konačnici mogu donijeti uštede koje ne smiju biti zanemarene“.
Smatramo važnim iznijeti još nekoliko nepobitnih činjenica. Prije svega, nije postojala nikakva mogućnost da se prethodno radi studija isplativosti razdjelnika, s obzirom da nije bilo uzorka na kojem bi se radila. S druge strane, postojala je jasna obveza da se primijeni direktiva Europske komisije, a razdjelnici su od, u tom trenutku tri moguća rješenja, bili najjeftiniji za građane.
Most i HDZ su već i godinu i pol dana na vlasti, što uključuje dvije sezone grijanja, i ne poduzimaju ništa, osim što po raznim institutima naručuju studije isplativosti, ne bi li napokon dobili jednu koja će potvrditi neisplativost ugradnje razdjelnika, dok istodobno ostale, uključujući onu koja je nama poznata, studiju Energetskog instituta Hrvoje Požar, a koju je, također, naručio Mostov ministar i koja govori o uštedama od u prosjeku 30-ak posto, drže u tajnosti, u ladici daleko od očiju javnosti.
Postavlja se pitanje – ako su razdjelnici neisplativi, zašto Most neće jasno reći da je rješenje s razdjelnicima štetno i suprotno direktivama EU, ukinuti obvezu ugradnje i ponuditi bolje rješenje?
I na kraju, smatramo iznimno nekorektnim uvođenje razdjelnika u pojedinim medijskim napisima proglasiti „najvećim projektom iz Vrdoljakovog mandata“, budući da je riječ o tehničkoj uredbi, s ekonomskim učincima nemjerljivim u odnosu na ekonomske učinke primjerice saniranja stanja u brodogradnji, čime je spriječeno dalje isisavanje nekoliko milijardi kuna godišnje iz državnog proračuna, kao i u odnosu na pokretanje reindustrijalizacije zemlje, na temelju koje već više od dvije godine rastu i industrijska proizvodnja i izvoz te u odnosu na desetke drugih projekata koje je Ivan Vrdoljak kao tadašnji ministar gospodarstva pokrenuo”, stoji u priopćenju.
Matko Breber/Vijesti.hr
