Još uvijek se kune mogu vratiti bez naknade, a kada bi sve vraćane novčanice poredali jednu pored druge, dosegnuli bi visinu pet Mount Everesta, dok su sve varaćene kovanice teške kao 94 nova zagrebačka tramvaja
Iako smo se već lagano privikli na eure i cijene u novoj valuti, svi koji nađu koju zaostalu kunu u čarapi ili ispod madraca i dalje ih mogu vratiti te će ih bez naknade cijelu ovu godinu zamijeniti u bankama, u Hrvatskoj pošti te FINA-i. Nakon toga roka, neograničeno, novčanice kune će se moći zamijeniti za euro u Hrvatskoj narodnoj banci koju smo pitali koliko je do sad kuna vraćeno.
Odgovorili su nam kako je na dan 27. ožujka vraćeno oko 417 milijuna komada novčanica kune i oko 653 milijuna komada kovanica kune.
“Kada bi posložili novčanice jednu kraj druge, činile bi gotovo 42 kilometarski stup ili gotovo 5 visina Mount Everesta. Povučene kovanice kune teže oko 3956 tona, odnosno kao 94 novih zagrebačkih tramvaja”, odgovorili su nam i zorno prikazali iz Hrvatske narodne banke.
Nakon povlačenja, kovanice kune čuvaju se u montažnom objektu u vojarni Croatia u Zagrebu do proteka roka zamjene od tri godine. Nakon toga prodat će se kao sekundarna sirovina.
“Usporedo s povlačenjem iz optjecaja novčanice kune se postupno uništavaju na sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihovog uništavanja rezanjem i brojenja uništenih novčanica. Potreban prostor za povučene novčanice kune osiguran je u trezorima HNB-a”, odgovori su nam.
No i dalje je još prilično kuna u opticaju, pa je na dan 27. ožujka, naveli su iz HNB-a u opticaju bilo 6,2 milijardi kuna ili oko 826 milijuna eura.
No gdje su te kune?
“Od preostalih 6,2 milijarde kuna u optjecaju, dio gotovog novca je uništen, dio izgubljen, dio iznesen iz Hrvatske, a dio ostavljen za numizmatičke potrebe, što znači da Hrvatska narodna banke ne očekuje povrat svih 6,2 milijardi kuna iz optjecaja”, navode iz HNB-a.
Podsjećaju, na kraju 2022. godine u opticaju je bilo 14,7 milijardi kuna, što je za 21,5 milijardu kuna ili 59,4% manje nego na kraju 2021.
Raste plaćanje karticama
Zanimljivi su i podaci ostalih načina plaćanja, bezgotovinskih, s obzirom na to da je uvođenjem eura trajala i intenzivna kampanja pozivanja građana da što više koriste bezgotovinsko plaćanje kako bi se sustav rasteretio.
Iz središnje banke još nemaju konkretne podatke za prvo tromjesječje, ali očekuju da će i dalje biti trend sve višeg korištenja kartica.
“Tome pridonosi razvoj mobilnog bankarstva te porast broja njegovih korisnika. na primjer, 31. prosinca 2022. mobilno bankarstvo koristilo je 10 posto više korisnika nego godinu dana ranije. Sve je razvijenije i plaćanje karticama. “Na primjer, 70% izdanih platnih kartica omogućuje beskontaktne transakcije čiji se limit za beskontaktna plaćanje povećao na 40 eura”, navode iz HNB-a.
Donose i podatke Ministarstva financija po kojima raste broj fiskaliziranih računa koje smo platili karticama. U 2019. karticama smo platili 16% fiskaliziranih računa, u 2020. to je poraslo na 21%, u 2021. godini 22% računa platili smo karticom, a u prosincu lani za savaki četvrti račun provukli smo karticu (24%), za Danas.hr piše Katarina Dimitrijević Hrnjkaš.
