Online istraživanje agencije Valicon za Net.hr o javnom mnijenju Hrvata o situaciji vezanoj uz koronavirus pokazuje da značajan dio građana nema povjerenja u nacionalni Stožer civilne zaštite – njih 51% je izjavilo da uglavnom ili uopće ne vjeruje Stožeru. Nepovjerenje je više izraženo među osobama mlađim od 45 godina, muškarcima i onima s nižim stupnjem obrazovanja
Nacionalnom stožeru civilne zaštite u posljednjih je pola godine rapidno porasla moć. Institucija za koju do jučer mnogi nisu niti čuli, preko noći je postala među najmoćnijima u zemlji. Upravo iz tog razloga Net.hr je od renomirane agencije za ispitivanje javnog mnijenja Valicon naručio istraživanje kako bismo doznali koliko ljudi vjeruju Stožeru, ali i tko im od najprominentnijih figura Stožera ulijeva najveće povjerenje.
Istraživanje provedeno na uzorku od 838 ispitanika u dobi iznad 18 godina tako pokazuje da 51 posto građana uglavnom ili uopće ne vjeruje stožeru. Važno je pritom naglasiti kako svaki peti ispitanik uopće nema povjerenje u Stožer. Predstavlja to zabrinjavajući podatak, uzme li se u obzir da borbu protiv pandemije, čiji razmjeri dosežu rekorde, tako vodi tijelo koje nema povjerenje građana.
Mladi najmanje vjeruju Stožeru
Mlađe osobe imaju značajno manje povjerenja u Stožer, pa tako među onima u dobi od 18 do 29 godina nalazimo samo 37% onih koji u određenoj mjeri vjeruju Stožeru, odnosno čak 63% onih koji uopće ili uglavnom ne vjeruju. Slična je situacija i s osobama u dobi od 30 do 44 godine, među kojima onih koji nemaju povjerenje u Stožer ima 61%. S dobi zapravo raste povjerenje u ovu instituciju, pa tako u skupini od 45 do 59 godina imamo već 57% onih koji imaju povjerenje, a kod ispitanika u dobi od 60 do 75 godina ta se brojka penje na 62%.
Ipak, čak i kod ovih najstarijih udio onih koji nemaju povjerenje je razmjerno visok, jer više od trećine njih u nekoj mjeri nema povjerenja u Stožer, a to je skupina koja je od svih ovih potencijalno najugroženija. Kada se promatra povjerenje s obzirom na stupanj obrazovanja, onda je sasvim jasno da je povjerenje to veće što su naši građani više obrazovani, a primjetno je i da žene izražavaju nešto više povjerenja nego muškarci (52% vs. 46%).
Kome od članova Stožera ljudi najviše vjeruju?
Situacija nije ništa bolja ni kad se promatraju rezultati povjerenja u pojedine istaknute članove Stožera. Na pitanje tko vam od članova Stožera ulijeva najveće povjerenje, građani dominantno sa 47 posto odgovaraju kako niti u jednu osobu nemaju povjerenja.
Ipak, uvjerljivo najviše povjerenja građani su iskazali dr. Alemki Markotić, za koju je gotovo trećina ispitanika izjavila da je upravo ona osoba kojoj najviše vjeruju. Dr. Markotić kao osobu u koju imaju najviše povjerenja češće navode žene, starije osobe i više obrazovani. Ministra zdravstva Vilija Beroša različite skupine građana podjednako navode kao osobu u koju imaju najviše povjerenja, a taj je postotak oko 18%.
Krunoslava Capaka navelo je tek 4% građana. Najlošije je u ovom istraživanju prošao šef Stožera, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, za kojeg je Plenković ovih dana kazao kako njegove odgovornosti nema (govoreći o napadu na Markovu trgu) te kako je neće niti biti u naredne četiri godine. Premijeru osoba od najvećeg povjerenja, ne i građanima – tek dva posto ispitanih najviše vjeruje Božinoviću od svih članova Stožera.
Ono što svakako zabrinjava jest podatak da je čak 47% ispitanih reklo kako ni u jednu od navedenih osoba nemaju povjerenja. Ovakvom stavu skloniji su muškarci, njih 49%, u odnosu na 39% žena. I ovdje dob ima važnu ulogu, ali sad je skupina koja se ističe po nepovjerenju ona od 30 do 44 godine, među kojima je čak 59% njih izjavilo da nema povjerenja niti u jednog od istaknutih članova Stožera civilne zaštite.
Nisku razinu povjerenja u ove osobe iskazali su i oni od 18 do 29 godina među kojima nalazimo 47% onih koji ne vjeruju niti jednoj od ovih osoba. Značajnijih regionalnih razlika nema, pa možemo reći da je trenutačni stupanj povjerenja, odnosno nepovjerenja prema istaknutim članovima Stožera uglavnom ujednačen u cijeloj zemlji.
Istraživanje je proveo Valicon online metodom od 1. do 5. listopada na nacionalnom reprezentativnom uzorku n=835- Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 3,38%
Net.hr
