Prvo se tražila veza, kasnije smo cjepiva donirali, po doze su dolazili i stranci, cijepilo se ‘da se ne baci’, a na kraju smo bacili 300 tisuća doza
Novih slučajeva koronavirusa danas je 143, a pandemija je već dulje u drugom planu, baš kao i cijepljenje, pa i sama cjepiva. Koja nisu bila besplatna.
Ovo posljednje, proteinsko, doživjelo je najveći neuspjeh.
“Od ove količine koju su nam sad isporučili a to je 180 000 doza gotovo nam je sve na lageru još uvijek jer smo cijepili svega 250 ljudi”, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Od početka pandemije nabavu cjepiva platili smo 775 milijuna kuna. Najveći dio tog novca ipak je otišao na realizirane doze, njih 5 220 878.
Više u video prilogu Petre Mlačić za RTL:
“Prostor je kompletno pokriven na kritičkim točkama sa sigurnosnim kamerama, a ovdje vidite aktivni tlocrt gdje se nadzire kompletna termostabilnost I sigurnost svih proizvoda u hladnim komorama”, kazao je Ozren Žukobić, direktor tvrtke za skladištenje cjepiva.
Zbog ograničenog roka trajanja i ograničenog interesa, do sada je uništeno 275.799 doza cjepiva. Najviše AstraZenece, više od 150 000, skoro 36 000 Moderne, 76 907 doza Johnsona te nešto manje od 80 000 doza Pfizera. A za 4 mjeseca ističe rok trajanja još 72 000 doza koje će najvjerojatnije morati – spaliti.
Dio cjepiva transportiran je iz skladišta prema lokalnim stožerima. Najviše ih čeka na lageru u Splitsko dalmatinskoj.
A iako se na trenutak čini kako je korona nestala, nije. U Zagrebu na jednom cijepnom punktu prođe oko 100 osoba dnevno. A dok se stvaraju novi sojevi i cjepiva mijenjaju – AstraZeneca još uvijek šalje one doze koje je Hrvatska s njima ugovorila na samom početku pandemije, izvještava Petra Mlačić za RTL Vijesti.
