Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je u Draču na sastanku šefova država Procesa Brdo – Brijuni
Predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak je u Draču, nakon sastanka šefova država u sklopu Procesa Brdo – Brijuni, komentirao prijedlog da se u određenim odlukama unutar Europske unije ukine načelo jednoglasnosti i uvede odlučivanje kvalificiranom većinom.
“Inicijativa Slovenije i Njemačke i još nekih država da se određene odluke Europske unije više ne donose jednoglasno nego kvalificiranom većinom, koliko ja znam, nema podršku hrvatske Vlade, a nema ni moju. Smatram da se jednoglasnost može mijenjati samo promjenama temeljnih ugovora.
To je kompliciran proces i u tome vidim klopku. Dakle, jednoglasnost se ne pušta, to je po meni instinktivna obrana malih država od puno većih država koje nas ne razumiju i ne vide”, rekao je Milanović.
Dodao je i da je to pitanje povezano s povijesnim iskustvom te da u slovenskoj inicijativi ne vidi zlonamjernost. “Koji su njemački motivi, to je već tema za neki drugi razgovor. Neke države su naprosto prevelike da bi bile tretirane na isti način kao druge države i ne dopuštaju da budu tretirane kao takve, imaju puno veći utjecaj i to jednostavno treba držati pod kontrolom, da se pazi da pri izboru čelnih ljudi prevelika količina utjecaja ne bude u rukama nekih najvećih država. To su opasne stvari, barem ih ja tako vidim”, istaknuo je Predsjednik Milanović.
EU kao veliki projekt
Milanović se osvrnuo i na izjave mađarskog premijera da je Europska unija pred raspadom.
“Europska unija se neće raspasti jer je ona veliki projekt u koji je uloženo toliko puno vremena i novca. To naprosto ne možeš uništiti i ako želiš, a nitko od nas to ne želi. EU se ne raspada”, naglasio je predsjednik.
Dodao je kako Unija više ne funkcionira na isti način kao u svojim počecima. “EU je počela kao mirovni projekt, ali ona to definitivno više nije. Dakle, ona čak to strukturno više nije jer počeli smo birati nekakve komesare za obranu. To po meni nije pravi put i nije način koji Europska unija, koja je krojena i čija konstrukcija odijela je za nešto drugo, može podnijeti.”
Prema njegovim riječima, Europska unija prvenstveno je zamišljena kao slobodno tržište. Podsjetio je i na primjer Velike Britanije, koja je, kako kaže, iz EU izašla prije devet godina upravo zbog “grozničave potrebe da Europska unija stalno raste te da zadire u nove ovlasti, što je loše”.
Atmosfera u Europi
“Europsku uniju vidim kao kvalitetnu nadgradnju onoga što je moja nacionalna država – a takve su gotovo sve države u Europi – demokratska, otvorena i inkluzivna. No te vrijednosti danas treba štititi s obzirom na atmosferu koja vlada u Europi. To nisu ideali koje se može prepustiti slučaju i očekivati da će trajati zauvijek bez prijetnji. U svojoj osnovi, sve počiva na nacionalnim državama – ne nacionalističkim, ne zatvorenim, niti ksenofobnim”, poručio je Milanović.
Dodao je i da u Europskoj uniji granice nisu izgubile značaj. “Schengen je sjajna stvar, iznimno praktična, ali i granice imaju smisla. To osobito znaju države koje su se za njih morale boriti na poseban način”, naglasio je. Ponovio je i da ne dijeli stav da se EU raspada, ocijenivši kako je “malo zlurado tako tvrditi”. “Kolega Orban ima svoj stil, ima svoju metodologiju i u nekim se stvarima s njim slažem, u drugima ne”, kazao je.
Prema njegovim riječima, Unija mora voditi računa o smjeru kojim ide. “Postoje društva koja nisu homogena u socijalnom, ekonomskom ili povijesnom smislu. Ona su podijeljena i svako zadiranje izvana, pokušaj utjecaja na promjene vlasti ili pritisci, u čemu EU također nije bez odgovornosti, mogu biti vrlo riskantni i ponekad dovesti do problema”, upozorio je Milanović, dodavši kako je europski narativ sve izraženije “crno-bijeli”.
‘Tako se ne može voditi politika’
“Tako se ne može graditi dijalog niti voditi politika. Na takav način nije moguće stvarati ujedinjenu Europu. Ujedinjenje se može temeljiti na određenim principima, zajedničkom tržištu, strukturnim i kohezijskim fondovima od kojih i mi imamo koristi, a iste želim i državama zapadnog Balkana. No, to nikako ne može zamijeniti temeljnu nacionalnu i demokratsku državu”, izjavio je Milanović.
Dodao je i da Proces Brdo – Brijuni ne doživljava kao svojevrsno mentorstvo Hrvatske i Slovenije prema zemljama izvan Europske unije, već kao prostor ravnopravnog dijaloga i razmjene mišljenja na najvišoj razini.
“Za mene ovaj forum ima drugačiju i još važniju ulogu kad govorimo o razgovoru na ovoj razini. Riječ je o dijalogu koji je preduvjet bilo kakvih odnosa, a osobito dobrih odnosa. Čak i da mu je to jedina svrha, vrijedan je”, naglasio je predsjednik.
Proces ‘Brdo – Brijuni’ u Hrvatskoj
Osvrćući se na teme sastanka, predsjednik Milanović naglasio je kako se od današnjeg okupljanja ne očekuju veliki zaključci niti nove inicijative, već otvoren razgovor o iskustvima i izazovima s kojima se suočavaju države regije, ali i sama Europska unija.
“Jedan od ključnih problema sadašnjeg trenutka je nesposobnost ili nespremnost onih koji su stvarni ili tzv. europski lideri da vode dijalog s globalnim akterima. Okolnosti su se promijenile i EU više nije ona sila kakvom je još donedavno sebe doživljavala”, poručio je Milanović.
Istaknuo je da Hrvatska ostaje čvrsto vezana uz europski i zapadni okvir, ali i da je potrebno prilagoditi političke instrumente novim globalnim okolnostima. Na kraju je najavio da će se sljedeći sastanak u okviru Procesa Brdo – Brijuni održati u Hrvatskoj iduće godine, prenosi Danas.hr.
