Novo lice Europe: Mladima je dosta ‘starih stranaka’, razmišljaju progresivno, liberalno i ‘zeleno

‘Europu čeka izazov jer slika cijelog svijeta ubrzano se mijenja’

Izbori za Europski parlament ponudili su podosta uzbuđenja i pokoje iznenađenje, no ono što posebno raduje jest činjenica da su se građani Europske unije počeli u većoj mjeri identificirati kao Europljani, što potvrđuje ukupna izlaznost od 50,82 posto. No, to su samo temelji, u doglednoj budućnosti Uniju čeka niz izazova.

Prvenstveno jer Parlament neće izgledati kao svih ovih godina s obzirom da su centrističke strane doživjele težao udarac i njihova dominacija će barem sljedećih pet godina biti prekinuta. Dakle, čeka nas jedna drugačija europska politika narednih pet godina, s obzirom da svjedočimo kraju velike koalicije između stranke desnog centra Europske pučke stranke (EPP) i skupine socijalista i demokrata (S&D) koji zajedno nisu uspjeli osvojiti većinu u parlamentu sa 751 zastupnikom. Ukupno, EPP je na 179 mjesta u EP, a S&D na 150.

A na krilima slabijih rezultata tih dviju najjačih stranaka, rast bilježe libarali (ALDE) sa 109 osvojenih mandata, Zeleni (EFA) 69 mjesta, Nacionalistička stranka Nacionalnog okupljanja (ENF) 58 i Europa slobode i direktne demokracije (EFDD) s 54 mjesta u Parlamentu. Sve to sugerira da ćemo u Europskom parlamentu svjedočiti više rasprava, koje bi mogle biti žustrije, što znači da jedna podosta “birokratska era” ostaje iza nas.

“Bila je to duga noć! Dogodilo se preslagivanje, ali ne na način da su udio u Parlamentu izgubile proeuropske političke obitelji, unatoč jakom performansu euroskeptičnih snaga. Dogodilo se to da glasovi bez kojih su ostali EPP i S&D odlaze u korist Zelenih i Liberala, odnosno, proeuropskim obiteljima”, komentirao je profesor međunarodne političke ekonomije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Kristijan Kotarski pa nastavio:

“Sad slijede izazovi u smislu budućeg donošenja odluka, što znači da će se usporiti njihov proces. Ali, s druge strane, morat će se pronaći zajednički jezik oko toga tko kako će izgledati buduće direktive. To je važno, Parlament neće moći reagirati tako brzo kao do sada, a i sad će biti nešto teže. Ipak, važno je naglasiti da iako je Parlament bitan, nije presudan za funkcioniranje EU jer to je samo jedna od institucija koja donosi odluke, uz Vijeće Europe. Ali, svakako, tijek europske integracije može se usporiti.”

Time se dolazi do euroskeptičnih snaga, kojima se iz nekih izvora predviđao bolji rezultati i bez obzira što do njega nisu došli, ojačani su odnosu na prethodni mandat za 13 mjesta u Parlamentu. Ali, za bitno drugačiju sliku Europske unije ipak nedovoljna brojka. Nekako se čini da smjer koji su građani izabrali “vuče” u liberalnijem i “zelenijem” smislu, što također ne čudi.

“Da su izbori održani u vrijeme migrantske krize 2017., svakako da bi ostvarili bolji rezultat, to im je ispuhalo nešto vjetra u leđa. Posebno se to odnosi na Nizozemsku i Dansku. Kao što je centrističkim strankama gubitak potpore označilo to što mlađi birači nisu zadovoljni onime što vide i čuju od njih. Primjerice, u Njemačkoj su Zeleni relativni pobjednici kod birača do 30 godina, a u Velikoj Britaniji kod birača do 24 godine konzervativci ne bi osvojili nijedan mandat”, govori Kotarski.

Ono što sad čeka Europu uistinu je izazov, no na kompletnu sliku bi mogli utjecati razni trendovi jer slika cijelog svijeta ubrzano se mijenja posljednjih godina. Zato EP ima ulogu kakvu dugo nije imao.

“Vidjet ćemo kako će Zeleni koristiti kapital koji su dobili i kako će “gurati” svoju agendu kroz EP. Jer, sve ovisi i o cikličkom trendu, može se dogoditi nova migrantska kriza, nova ekonomska kriza, ali i nešto drugo. Sve to ovisit će o raspoloženju birača u budućnosti i novi saziv Parlamenta morao bi odgovoriti na te izazove bolje no prethodni”, kaže profesor na FPZG i dodatno pojašnjava:

“Nitko se ne može nositi s tolikim priljevom migranata u tako kratkom vremenu i normalno da su u toj situaciji euroskeptici imali priliku reći što misle i to ne mora nužno biti negativno. Ukazali su na činjenicu da se postojuća struktura ne zna nositi, ili se ne nosi dovoljno dobro, sa situacijom. Naravno, postoji u takvoj situaciji i mogućnost jačanja političkog spektra koji inače ne bi bio u javnosti. Ali, ponavljam, do toga ne bi došlo da su vladajuće strukture donosile bolje odluke i da su se bolje nosile sa situacijom. Ono što možemo reći, EU bi bila jača s jačim granicama, ali u ovom trenutku za to nema kapaciteta, ograničava ju se na okvire pojedinačnih država, što dugoročno nije dobar pristup.”

I dok ne vidi neka velika iznenađenja na samim izborima, s obzirom da su ovakvi scenariji zapravo predviđeni, ono što Kotarski vidi za EU narednih godina jesu tri tabora, koja će donositi odluke.

“U jednom imamo euroskeptike, koji nisu homogena stranka jer dok Talijani nisu za politiku štednje, sjevernije zemlje Europe su protiv transfera novca u siromašnije zemlje. I dok su Talijani za redistribuciju migranata, drugi nisu. Potom, imamo drugi tabor u kojem su proeuropske stranke, koje zagovaraju dublju integraciju, čak EU kao naddržavu, u kojoj bi se birači u prvom redu identificirali kao Europljani. I na kraju, imamo treći tabor koji je zapravo “status quo”, u kojem su EPP i S&D. Pučani pritom nemaju apetit za većim promjenama, ali socijalisti i demokrati su nešto fluidniji i mogli bi početi koketirati s liberalima jer neki od njih voljeli bi vidjeti integriraniju Europu. Stoga, možda će biti pretrčavanja iz tabora u tabor”, zaključio je Kotarski.

EPP i socijalisti i dalje su najjače stranke, ali više nemaju većinu
U sličnom smjeru razmišlja i dr. sc. Senada Šelo Šabić sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

“Centar slabi, a rastu one opcije koje su dosad bile marginalne, kao desnica i zeleni. Dobili su puno jer odražavaju interes građana i potvrđuju da su birači umorni do dosadašnjih tema. Pa tako desnica opstaje na posljedicama migrantske krize, posebno u istočnoj Europi i Italiji, dok zelenima potporu donose globalnije teme. I to je dobro, proeuropski Parlament bio je dosadan i depolitizirao se. Možda usitnjavanje i više rasprava pobude veći interes,” komentirala nam je Šabić Šelo te se posebno osvrnula na nove generacije i njihove preferencije:

“Nove generacije biraju dobar put, razmišljaju globalno i s te su strane progresivni. Ne zanima ih prošlost nego ono u budućnosti. Žele se pripremiti za novi svijet, koji se brzo mijenja i to su pronašli u Zelenima. Mislim da će tako biti uskoro u Hrvatskoj, kao i ostatku istočne Europe. Jer, ovo sad me podsjeća na Titanic koji tone, a orkestar svira kako je naučio, dok oni koji su skočili, možda su se spasili i stvorili nešto od života. Mislim da su ti novi trendovi i način razmišjanja dobri, posebno po pitanju okoliša jer se ono veže za cijeli niz pitanja, a to je dobro ne samo za budućnost Europe nego i svijeta.”

Za dr. Igora Vidačaka s Fakulteta političkih znanosti nesumnjivo najugodnije iznenađenje europskih izbora je porast izlaznosti građana.

“To je važan poticaj jačanju demokratskog legitimiteta Unije, ali i pokazatelj postupne europeizacije političkih procesa u državama članica EU. Kampanja koja je ove izbore proglašavala sudbinskima za opstanak i budućnost EU očito je urodila plodom. U tom kontekstu treba promatrati i pobjedu pro-europskih snaga na ovim izborima. Bez obzira na uspjeh euroskeptika i populista u pojedinim državama članicama, očito je da tvrdi euroskepticizam koji zagovara rastakanje EU nema značajnu podršku među europskim građanima”, ističe pa nastavlja:

“Značajan uspjeh zelenih treba promatrati kao jedno od najugodnijih iznenađenja ovih izbora ponajprije zbog velike mobilizacije mladih oko pitanja klimatskih promjena i zaštite okoliša. Taj trend jako ohrabruje jer pokazuje da se mladi mogu uspješno organizirati ne samo na valovima anti-establišmentskih, anti-sistemskih struja, nego i za konkretne reforme u područjima u kojima EU ima izravnu nadležnost.”

Naravno, kao i dvoje mu kolega, tako i Vidačak pomno prati situaciju kakvoj nismo svjedočili svih ovih desetljeća.

“Najlošiji rezultat pučana i socijalista u zadnjih četrdeset godina i okončanje dominacije te dvije političke grupacije u Europskom parlamentu značajno će otežati pregovore o ključnim mjestima u institucijama EU do kraja ove godine. Liberali sa zastupnicima Macronove stranke bi mogli imati ključnu ulogu u pronalaženju kompromisa o predsjedniku Europske komisije, ali imenovanjima na ostala vodeća mjesta poput predsjednika Europskog parlamenta, Europskog vijeća te Europske središnje banke, odnosno Visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU (ministra vanjskih poslova EU)”, zaključio je dr. Vidačak.
Vanja Deželić
Foto: Pixsell

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views