‘Mislim da izlazak iz pandemije neće biti tako brz, čini mi se da mali zastoj stvara nervozu, ali taj proces je poprilično dug, trajat će godinu dana’, kaže Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci
O tome kakve mogu biti posljedice zastoja u isporuci cjepiva protiv koronavirusa, koliko novi sojevi mogu odgoditi povratak normalnom životu, do kada trebaju važiti restrikcije za dijelove gospdarstva, hoće li povratak u škole povećati širenje zaraze i drugim aktualnim pitanjima, govorili su u emisiji ‘U mreži prvog” HRT-a stručnjakinja za cjepiva Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i stručnjak za biomedicinu i zdravstvo Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci, prenosi Net.hr.
Na pitanje ruše li se nade da izlazak iz pandemije brzim cijepljenjem, Lučin je rekao da izlazak neće biti brz. “Mislim da izlazak iz pandemije neće biti tako brz, čini mi se da mali zastoj stvara nervozu, ali taj proces je poprilično dug, trajat će godinu dana. Ipak, ja sam optimističan, mislim da će to sve skupa kasniti koji tjedan, ali da će ipak biti onako kako smo htjeli ili željeli”, govori Pero Lučin.
Najviše zabrinjava AstraZeneca
Sve nas ovo poprilično zabrinjava, govori se da će od predviđenih 80 milijuna doza za EU do kraja ožujka stići tek 30-ak milijuna, no postoje i naznake da bi se stvari mogle i normalizirati. “Količine Pfizerovog cjepiva, ali ima naznaka da će do kraja veljače isporučiti gotovo ukupnu količinu, možda 15% manje. To bi sve trebalo se riješiti do sredine veljače. Puno je neizvjesnosti vezano uz Modernu, ali ono što nas jako brine jest situacija s AstromZenecom. Tu je najveći broj doza koje smo naručili, radi se o 2,7 milijuna doza”, govori Petrović.
Istaknula je da se u početku govorilo da će doze doći u prosincu, a cjepivo se još nije ni registriralo u Europskoj uniji. “Prve doze bi trebale doći tek u veljači, nakon registracije te sve to usporava ostvarivanje ciljeva, poput cijepljenja prioritetnih skupina, što bi moglo dovesti do promjene sheme cijepljenja. Eventualna odgoda primjene doze ne znači ujedno i odustajanje od druge doze. I Hrvatska i drugi razmišljaju o modalitetima”, objašnjava.
“Uvijek je bolje da su razmaci između cijepljenja dulji nego kraći, što nas dovodi do toga da nije problem ako će netko primiti drugu dozu primjerice za četiri ili pet tjedana, no to je u normalnim okolnostima, a ovdje se radi o pandemiji. Mi si ne možemo dozvoliti da toliko čekamo. Bolje što je prije primijeniti, tijekom tri ili četiri tjedna”, dodaje Petrović. Kaže da prva doza nije uzaludna i daje određenu zaštitu, a za drugu dozu cjepiva kaže da se radi o “booster” dozi koja povećava količinu antitijela te poboljšava kvaliteta imunološke memorije.
Profit ispred solidarnosti
Na pitanje jesu li se problemi oko isporuke cjepiva mogli očekivati, da profit opet bude ispred solidarnosti, Lučin je rekao kako misli da se stvara političko nepovjerenje. “Ali mislim da to sve skupa nije potrebno jer se pandemija širi po cijelom svijetu. Jedino se združeno može pobijediti ovaj virus pa mogu reći da sam na neki način razočaran cijelom situacijom. Kada se politika umiješa, uvijek imamo problema”, ističe Pero Lučin a prenosi Net.hr.
