Demografska pitanja posljednjih su godina u središtu državnih politika, a jedan od glavnih ciljeva je zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak građana koji su život nastavili izvan Hrvatske. U tom kontekstu, Vlada sve više naglasak stavlja na mjere koje bi mogle preokrenuti negativne trendove.
Jedna od ključnih mjera odnosi se na porezno rasterećenje povratnika. Naime, građani koji su izvan Hrvatske proveli najmanje dvije godine, po povratku imaju pravo na petogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak. Prema dostupnim podacima, ovu je mogućnost već iskoristilo više od 13 tisuća ljudi, a mnogima će tijekom ove godine biti vraćen uplaćeni porez u punom iznosu, piše Net.hr.
Hoće li mjere dati rezultat?
Iako brojke pokazuju određeni pomak, ostaje otvoreno pitanje koliko ovakve mjere dugoročno mogu utjecati na demografsku sliku zemlje. Dio javnosti postavlja i pitanje pravednosti, odnosno je li opravdano povratnicima osigurati povoljniji porezni tretman u odnosu na građane koji su cijelo vrijeme živjeli i radili u Hrvatskoj.
Demograf Stjepan Šterc smatra kako je riječ o početnom koraku koji je bilo moguće provesti bez većih zakonodavnih izmjena, ali ističe da su potrebne i šire reforme kako bi učinak bio vidljiviji.
U pripremi nove mjere
Prema najavama, Vlada radi na dodatnim modelima poticaja koji bi trebali obuhvatiti širi krug građana. Osim povratnika, u fokusu bi se mogli naći mladi i obitelji koje bi odlučile živjeti u slabije naseljenim područjima, poput ruralnih i prigradskih sredina.
Takvi programi mogli bi uključivati razne pogodnosti, od poreznih olakšica do drugih oblika podrške, s ciljem ravnomjernijeg razvoja i oživljavanja demografski ispražnjenih krajeva.
Struka uključena u izradu zakona
U izradu novih rješenja uključeno je i Znanstveno vijeće, čime se želi osigurati da mjere imaju čvrsto uporište u stručnim analizama. Naglasak je na stvaranju sustava koji neće djelovati kratkoročno, već će dugoročno utjecati na demografske trendove.
Prema procjenama, postoji mogućnost da bi se već u bliskoj budućnosti mogao zabilježiti pozitivan pomak – odnosno veći broj povrataka nego odlazaka hrvatskih državljana. Hoće li se to doista i ostvariti, ovisit će o učinkovitosti mjera koje su tek u pripremi.
