“Učenici su tek prvi tjedan u klupama, a problemi su već počeli. Roditelji se pitaju zašto djeca moraju u školu poslijepodne, zašto moraju na cjelodnevnu nastavu i zašto škola nije obnovljena. Finska se istovremeno hvvali da ima najbolji obrazovni sustav na svijetu. Mali Finci nisu opsjednuti prosjekom 5.0 i nisu pod stresom, a na zadaće troše samo pola sata dnevno”, komentar je voditeljice RTL-a Danas.
Finci su najsretniji ljudi na svijetu. Vjerojatno je jedan izvor sreće škola. Finske škole imaju jedan od najboljih obrazovnih sustava u svijetu, a tako je već 20 godina. Prema zadnjim podacima, nakon Danske, imaju najkvalitetnije obrazovanje, a Svjetski forum ocjenjuje kako imaju i najrazvijenije školstvo na svijetu.
“Mislim da su jednake mogućnosti za sve temelj toga. Moram naglasiti i kvalitetu nekih predmeta kao što su matematika i jezici. Jako nam je važno obrazovanje u Finskoj. I dobar dio ljudi u Finskoj visoko je obrazovano”, ističe novinarka Mirja Kivimäki iz Helsinkija.
Gotovo 44 posto Finaca ima diplomu s fakulteta, dok recimo, taj je broj u Hrvatskoj osjetno manji, samo osam posto diploma. Jedan od razloga zašto im tako dobro ide je individualni pristup učenicima. Za to učitelji imaju vremena, ali i poticaja, jer im je prosječna mjesečna plaća oko dvije i pol tisuće eura. Ima nešto i u tome što se u školu umjesto u 8 ide u 9 pa čak i u 9:30 sati, ali ima toga još.
Karla Bradač iz Zagreba 10 je godina živjela u Finskoj
“Cijelu školsku godinu nisam imala zadaću. U Finskoj ocjene nisu važne. Važno je da naučimo, a njima je naša trojka sasvim u redu ocjena”, objašnjava Karla.
U drugom razredu srednje škole otišla je na razmjenu u Finsku. U školi se ne natječu tko će biti bolji, nema stresa, nema pritiska, a Finci čak učenje ne povezuju sa školom.
“Njihov obrazovni sustav nije uopće usporediv s našim. Tamo učenici imaju potpunu slobodu, biraju koje će predmete slušati uz one osnovne poput matematike, finskog ili švedskog, a sve ostalo biraju. Ja samo tako išla na sate šminkanja, movie makinga. Kod njih ne postoji riječ učiti, njima se za ispite čita, ne uči jer im se to u jeziku uopće ne vezuje za školu”, dodaje.
Nakon napornog čitanja odmaraju 15 minuta između svakog sata i onda još sat i 15 na velikom odmoru. Finci su dosta opušteni, pa u nižim razredima osnovne škole često nema zidova između razreda. Svi sjede u krugu, bez obzira na uzrast.
Finsku školu iskusio je i Florijan
“Za razliku od nas, tamo su samo cure u šumarskoj školi, a kod nas su samo dečki. I oni već u prvom srednje uče raditi s pilom, a mi to radimo nakon srednje škole”, komentira Florijan Špoljarić iz Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci.
Moderan pristup obrazovanju u kojem djeca već u osnovnoj školi uče o virtualnom svijetu, programiranju i znanosti, ali i šivanju.
“Djeca ne uče samo o matematici ili jezicima. Imamo nešto što se zove učenje temeljeno na određenim fenomenima u društvu. To može biti sigurna okolina ili pitanja zaštite okoliša i onda se samo tim pitanjima posvećuje tjedan dana ili čak cijeli mjesec”, dodaje Kivimäki.
Učenje ili, po finski, čitanje, curama ide nešto bolje nego dečkima, a i Hrvatska bi mogla bolje i možda ponešto usvojiti od najsretnijih ljudi na svijetu, piše RTL Danas.hr.
