Ministrica Divjak pojasnila je i novi pojam koji se pojavio u kontekstu kurikularne reforme – frontalnu reformu
Blaženka Divjak na brifingu za medije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kazala je kako od sljedeće školske godine kurikularna reforma ulazi u sve škole, a sve će učionice biti informatički oplemenjene.
“Kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole od jeseni ove godine i zato su pripremljeni novi kurikularni dokumenti. 39 novih kurikuluma koji su svi doneseni. Drugo, edukacija učitelja i nastavnika koja traju od jeseni 2018. i intenziviraju se kako se približavamo jeseni 2019. godine”, poručila je ministrica Divjak.
Dodala je kako su u procesu recenzije novih udžbenika za škole, što je bio povod brifinga za medije ne bi li javnosti objasnili koje će promjene uslijediti.
“U prosjeku, u manje od tri godine po školi se ulaže u reformske procese, točnije 1,5 milijuna kuna. To uključuje i edukaciju i udžbenike i opremanje što lektirama, što informatičkom i drugom opremom, primjerice opremom za kabinete i različite predmete kao što su likovna ili tehnička kultura. Drugo, digitalizacija u škole ulazi u skladu s uzrastom učenika temeljeno na nalazima koje imamo iz eksperimentalnih škola i međunarodnim usporedbama”, poručila je ministrica.
Za učenike nižih razreda manje laptopa
Za učenike razredne nastave, napominje ministrica, naglasak će biti stavljen na razvoj fine grafomotorike što znači da će upotreba tableta biti ograničena na nastavu i na grupni rad.
“U tijeku je nabava uređaja za rad u školi, 4-5 tableta po razredu, dok je u višim razredima u predmetnoj nastavi u Osnovnoj školi princip jedan učenik – jedan tablet. Što se tiče srednje škole – nabavljat će se samo udžbenici i uređaji za korisnike zajamčene minimalne naknade, a u osnovnim školama su besplatni i udžbenici u uređaji prema modelu”, kazala je ministrica Divjak.
Treća predstavljena točka odnosi se na digitalno neovisne nastavnike, odnosno nastavnike koji predaju u razredu koji ulazi u reformu od jeseni. Cilj je nastavnicima omogućiti da imaju svoje prijenosno računalo te da u razredu obvezno postoji projektor, interaktivni ekran ili pametna ploča.
Na pitanje zašto od 1. do 4. razreda nije za svakog učenika predviđen tablet, ministrica je kazala kako je upravo pedagoška praksa pokazala da se od 1. do 4. razreda na nastavi koriste tableti u manjoj mjeri kako bi djeca u toj dobi razvili finu grafomotoriku.
“Dovoljno je za razrednu nastavu koristiti u ograničenoj mjeri i digitalizirati škole, a u predmetnoj to treba intenzivirati”, dodala je.
Što je frontalna reforma?
Ministrica je pojasnila i novi pojam koji se pojavio u kontekstu kurikularne reforme – tzv. frontalnu reformu. Pojasnila je kako je riječ o smjeru kretanja čitave reforme.
“Vi ne možete u sve razrede ići odjedanput jer se gradivo veže. Pisana slova se uče u drugom razredu, ne u prvom. Bitna je postupnost, da se svlada gradivo i da se veže uz prethodno. Ulazimo od jeseni u sve škole, ali razredi u kojima se radi po novim kurikulumima su prvi razred osnovne škole, peti razred osnovne, prirodoslovni predmeti u sedmim razredima osnovne, a u srednjoj školi su to u gimnazijama svi prvi razredi, a u strukovnim četverogodišnjim školama su to predmeti koji vode prema obveznoj državnoj maturi (hrvatski, strani jezik, matematika)”, pojasnila je Ministrica.
Dodala je kako će sljedeće godine, 2020. kurikularna reforma obuhvatiti prvi, drugi i treći razred, zatim peti, šesti i sedmi. U srednjim školama će to biti prvi, drugi, treći, a 2021. se dodaju četvrti i osmi.
To znači da ćemo, po prvi puta, državnu maturu po novim kurikulumima imati 2022. godine.
Novi kurikulum napokon će promijeniti ono što tišti obrazovni sustav godinama, a to je učenje napamet, bez razumijevanja.
“Bitno će se promijeniti ono što treba učiti napamet, činjeničnog znanja, a veći će se naglasak staviti u rješavanju problema, radu u timu. Manje štrebanja, više rješavanja problema. To će svima biti zanimljivo, ali neće biti lakše”, poručila je Divjak.
Dodala je i kako od idućeg tjedne ide u sedam gradova razgovarati s ravnateljima kojima će odgovoriti na brojna pitanja oko kurikularne reforme.
Vijesti.hr/Diana Donna Prčič
Tomislav Miletic/PIXSELL
