Nije rasla samo cijena hrane. Skuplja je i dostava. Nema više besplatne. Skuplje su i autobusne karte
Nije rasla samo cijena hrane. Skuplja je i dostava. Nema više besplatne. Skuplje su i autobusne karte
Ako je ikada trebalo sjesti na bicikl ili u autobus, umjesto u auto to je danas. Benzin je najskuplji ikad, litra je 13 i pol kuna. Samo za usporedbu, na današnji dan prije 2 godine cijena je bila manje od 8 kuna, što znači da ste s 200 kuna benzina mogli doći skoro do Šibenika, a danas jedva da možete do Gospića.
I ne treba biti posebno financijski pismen da bi čovjek primijetio da su vrećice na izlasku iz supermarketa praznije. Samo na primjeru suncokretovog ulja vidimo da se prije dvije godine za 100 kuna moglo kupiti 10 boca, a danas se za 100 kuna može kupiti njih pet.
Najveći problem u tome svemu što i guverner HNB-a i ekonomisti misle da će inflacija nastaviti rasti i da ovo nije kraj. Benzin će biti još skuplji pa će skuplje biti i autobusne karte i dostava hrane i namirnice. Rast će i kamate. Što bi rekao bivši premijer Ivo Sanader, u banani smo.
Sa suzom u oku sjećamo se davnih vremena kad je imaginarna psihološka granica bila 10 kuna po litri benzina. Sad nam psiha jednostavno mora prihvatiti da granice nema, možda će ići preko 15, 17 ili 20. Prošla ovako velika inflacija urezala se u sjećanje onih koji su je proživjeli, izvještava Marina Brcković za RTL.
Jer još prije dvije godine tri litre ulja, tri kilograma brašna, dva kruha, kava u kafiću i tri litre goriva koštalo bi nas 100 kuna. A sada za 100 kuna možemo dobiti dvije litre ulja, dva kilograma brašna, jedan kruh i jednu kavu, a umjesto tri, jednu litru goriva.
No, ne samo cijena hrane. Skuplja je i dostava. Nema više besplatne. Skuplje su i autobusne karte.
Ivan Leskovar, direktor prijevozničke tvrtke kaže: “Mi smo samo jedna mala kap u cijeloj toj spirali koja se okreće i nemamo drugih instrumenata osim podizanja cijena karata za naše putnike. Nažalost, to je tako”.
Upitan za koliko su podigli cijene, kažu, za dvadesetak posto. “Gorivo je otišlo 50 posto, mi smo morali korigirati cijene naših karata za nekakvih 20 posto”, govori.
Samo za usporedbu, na današnji dan prije dvije godine cijena je bila manje od 8 kuna, što znači da ste s 200 kuna benzina, uz prosjek od 7 litara na 100 kilometara potrošnje, mogli doći od Zagreba gotovo do Šibenika, a danas uz 200 kuna u spremniku jedva da možete do Gospića. Ako vozite automobil s dizelskim motorom razlika je još veća. Prije 2 godine za 200 kuna dizela, naravno bez cestarine, mogli ste od Zagreba do Splita, a uz današnje nove cijene na pumpama, uz 200 kuna dizela u spremniku možete jedva do Gospića.
I ono najgore tek bi moglo uslijediti. Jer vrhunac inflacije možda nas čeka već na jesen.
Predrag Bejaković, ekonomski analitičar tvrdi: “Za očekivati je da će to ostati problem s kojim ćemo se dugo suočavati. Najvjerojatnije negdje u ranu jesen, pogotovo s fazom grijanja bi se moglo očekivati daljnje povećanje cijena”.
Kaže i kako prognoze nisu dobre. “Volio bih da sam u krivu, ali svi pokazatelji nažalost pokazuju da će se gotovo sigurno stanje dalje pogoršavati”, istaknuo je.
Leskovar navodi da ako cijene goriva ostanu na ovim razinama neće dizati cijene karata.” Ukoliko to ode gore prema 20 kako se negativno prognozira, bit ćemo primorani podići za nekih 10, 15 posto cijene”, rekao je.
I dok građani zazivaju pomoć države, Bejaković smatra da su ruke Vladi vezane.
“Moramo shvatiti da nema besplatnog ručka. Svako javno dobro netko mora platiti. Ministar Marić ili premijer nemaju nekakve svoje zlatne kovčege skrivene negdje koje građani mogu koristiti kako se sjete. Da bi nekom dali, nekom moraju uzeti. Prostora za uzimanje je jako mali, Hrvatska je siromašna zemlja na periferiji Europe”, kaže.
Jer ova inflacija za razliku od one prije 40-ak godina nije samo naš, već svjetski problem. A porast cijena ne prati i povećanje plaće, izvještava Marina Brcković za RTL.
