Orešković je nagovijestio da bi prva ozbiljnija reforma mogla biti u zdravstvu. Pri tome je kao primjeren istaknuo model njegove druge domovine – Kanade. Na to iz Liječničke komore upozoravaju kako su u Kanadi prava pacijenata bitno manja, nemaju plaćene lijekove ni naočale
Novi hrvatski mandatar Tihomir Orešković jučer je nagovijestio da bi prva ozbiljnija reforma mogla biti u zdravstvu.
Pri tome je kao primjeren istaknuo model njegove druge domovine – Kanade. Na to iz Liječničke komore upozoravaju kako su u Kanadi prava pacijenata bitno manja, nemaju plaćene lijekove ni naočale.
S druge strane aktualni ministar, i sam kanadski student, kaže da kanadsko zdravstvo u socijalnim pravima nije bitno razlčito.
Što nas dakle čeka u zdravstvu idućih godina prokomentirao je gost RTL Direkta, dr. Ante Ćorušić, predsjednik HDZ-ovog odbora za zdravstvo i vrlo moguće i novi ministar zdravlja, ali i kako kažu ‘Kingmaker’, čovjek koji je spojio Tihomira Oreškovića i HDZ.
Prvo, moram se ograditi – Vlada se sastavlja. Ja sam možda jedan od 20, 30, ili 50 liječnika koji mogu biti ministri zdravstva. Ali ovo kingmaker – ideja je bila Tomislava Karamarka kad sam ga upoznao s Oreškovićem, ja sam samo bio poveznica.
Nije slučajno što je Orešković zdravstvo otvorio kao prvu temu. Je li to prva ozbiljna tema koja nas čeka?
Sigurno mu to nije bila prva namjera. Sigurno zdravstvo nije fokus primarnog posla koji ga čeka u hrvatskoj vladi.
Ali zdravstvo mora doći na red jer je i ono ekonomski problem s deficitom.
Apsolutno. Vrlo je zahtjevan potrošač. Međutim, mi zdravstvo ne moramo gledati samo kao potrošač, već kao izvor produktivnosti naših građana. Izjava Oreškovića je vjerojatno krivo interpretirana. Mene napadaju kao ministra zdravstva.
Vi ste rekli da je naš sustav socijalistički i da ga moramo racionalizirati.
Ali to samo misleći na naš standard, na skrb – ako hoćeš bolji krevet, madrac, pravo izbora doktora i institucije – to moraš dodatno platiti. Svugdje u svijetu je tako.
Ali ovakav sustav je teško održiv. Oni koji imaju više plaće i više nominalno izdvajaju – lakše im je.
Liste čekanja nisu glavni problem hrvatskog zdravstva. Glavni problem je njegova financijska (ne)održivost. Mi iz naših plaća izdvajamo 15 posto bruto dijela našeg plaće za izdvajanje za zdravstvo. Naš problem – mi puno novca trošimo na nezdravstvene svrhe, već za odgovarajuće konzultantske tvrtke i silne agencije.
Naš sustav je preglomazan za broj stanovnika u Hrvatskoj. Imamo previše bolnica. Hoćete li tu rezati?
U Hrvatskoj su bolnice rađene prije popisa stanovništva, a mi imamo višak bolničkih postelja, osobito u Zagrebu. Mi moramo reducirati pasivne postelje i uključiti živost u akutnoj medicini – ona koja je ljudima važna.
Ide li se onda u privatizaciju zdravstva?
Hrvatska, prema zadnjim podacima Eurobarometra, troši 1,7 posto za usluge u privatnom zdravstvenom sektoru. Ne moramo se bojati privatnog sektora ako je on neprofitabilan. Sva dobit ne može se upotrijebiti za kupovanje jahti i slično, već za reinvestiranje.
Vi ste poznati kao rigidni konzervativac pa se neki boje da ćete sada neke standarde vratiti desetljećima unazad, osobito pravo na pobačaj, protiv kojega ste vi žestoko istupali.
Ja imam svoj stav koji ne mijenjam. Nisam rigidan, ali jesam konzervativac i tradicionalist. Uvijek ću reći da je pobačaj zlo. Pravo na pobačaj sigurno nećemo ukidati, ali ćemo sigurno rezidajnirati zakon kako bi bilo bolje i ženama i to nerođenoj djeci.
Bili ste protiv zamrzavanja oplođenih jajnih stanica. Neki parovi se sada boje da ćete sada to ukinuti.
Zakon o umjetnoj oplodnji, kojemu sam se suprotstavljao, je isključivo zamrzavanje embrija. Tko će odlučiti koji je sposoban, a koji nije, to su inžinjeri medicine koji će odlučiti ovaj da, a ovaj ne.
Vi biste to riješili zakonom?
Da, ono što je bilo prije – niska stimulacija ovulacije, dva embrija, dvije jajne stanice i vraćanje na staro bez zamrzavanja.
Zoran Šprajc/Vijesti.hr
