Zbog neriješenih odnosa iz bivše države, nekadašnja radnička odmarališta danas su opasne ruševine koje koče razvoj cijele općine i tjeraju investitore
Nadomak mora danas propada nekadašnji hotel koji zauzima više od četiri tisuće četvornih metara. U vrijeme socijalizma služio je kao odmaralište za radnike iz BiH, a danas je ostala samo zapuštena ruševina.
Slična sudbina zadesila je i dječje odmaralište na području općine Gradac, gdje je u kuhinji godinama radila Gordana Koro.
“Žao mi je. 12 godina sam radila. Mogla sam raditi zaraditi penziju, ovako nemam ništa. Kad je počeo rat 1992., to je počelo propadati. Vidite i sami kako je, do današnjeg dana nitko ništa”, rekla je Gordana.
Na zapuštenost takvih objekata upozorava i Slađana Pašić iz Sarajeva: “Dosta ima odmarališta ovako po Hrvatskoj, to trebaju države, Hrvatska i Bosna, da se dogovore ili bar koncesiju da daju tko će ulagati u to, gledajte koliki prostor stoji, šteta, šteta”.
Devet derutnih odmarališta
No, to nisu jedini objekti takve vrste. Na području općine Gradac nalazi se više odmarališta koja su nekad bila u vlasništvu tvrtki iz BiH ili Srbije, a danas su zapuštena i izvan funkcije.
“Trenutno je 9 odmarališta koja su derutna, zjape prazna i opasnost su za živote i imovinu a koliko bi značili. Oni su nama kočnica razvoja. Ne samo da bi značili jedan veći napredak, nego je to nemjerljivo”, upozorio je Matko Burić iz SDP, načelnik Općina Gradac.
Iz Turistička zajednica Gradac smatraju da bi se, kada bi se bivša odmarališta ponovno stavila u turističku funkciju, broj noćenja bez problema popeo iznad 600 tisuća.
“Ovakav status i ovakav izgled objekta zapravo stvara veliku kočnicu za razvoj turizma na našem području. S obzirom na to da je bitno obnoviti ove objekte, vratiti im funkciju, kakvu su prije imali, to bi trebao biti nekakav imperativ“, istaknula je Marija Lozina, direktorica turističke zajednice.
‘Jako su opasne’
Dok se ne pronađe rješenje, prioritet je spriječiti pristup rizičnim i nestabilnim objektima kako bi se zaštitili prolaznici i znatiželjnici.
“Jako su opasne znači to je sve urušeno derutno, sve stepenice, prilazi, ograde, sve je to izuzetno urušeno i opasno za prilazak tim zgradama”, upozorava Ivan Anton Peko, voditelj Komunalno poduzeće Gradac.
Većina tih nekretnina praktički je zamrznuta još od 1991. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o zabrani raspolaganja imovinom na području države. Iz Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pojašnjavaju: “Kako pitanje sukcesijske imovine nije međudržavno riješeno sklapanjem odgovarajućih ugovora, neriješeni imovinsko-pravni odnosi predstavljaju određeni rizik za ulaganje potencijalnim investitorima. Dakle, za potpunu aktivaciju predmetnih nekretnina potrebno je međudržavno riješiti pitanje sukcesijske imovine“.
‘Hrvatska trpi štetu’
Tijekom proteklih 35 godina stasale su generacije koje se tih odmarališta više ni ne sjećaju – za njih postoje samo zapušteni i napušteni objekti kakvi su danas.
“Gledajte 35 godina se mi pozivamo na sukcesijsko pravo, mislim da nema smisla. Neka se sastane sukcesijsko povjerenstvo. Neka se donesu odluke, ako treba vratiti, ako treba oduzeti. Ne znam, nije moje da komentiram ali treba se nešto riješiti. Na prostoru su RH i Hrvatska trpi štetu”, poručio je načelnik Matko Burić.
Šteta je tim veća jer se dio tih odmarališta nalazi na iznimno vrijednim lokacijama uz samu obalu. Da su uključena u turističku ponudu, mogla bi otvoriti nova radna mjesta, dok danas ostaju samo nijemi svjedoci prošlih vremena i neriješenih međudržavnih odnosa na području Hrvatska, prenosi Danas.hr.
