Koordinacija Savjeta za obrazovanje SDP-a Hrvatske u svom priopćenju za medije istaknula je kako nakon eksperimentiranja s programima hrvatskom školstvu ne treba eksperimentiranje i s oblicima rada u nastavnom procesu. Nisu potrebne preporuke nego jasna pravila i naputci za rad.
“Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi razlikuje školsku i nastavnu godinu. Prema članku 48. stavak 1 “školska godina započinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza”. Samo 5 dana prije kraja jedne, itekako turbulentne, i početka nove školske godine, vladajuća odgojno-obrazovna politika je i dalje bez jasnog plana pri čemu se fokus prebacuje na opremu, maske i vizire (a i dalje se ne zna tko bi to sve trebao platiti), pri čemu nitko s nacionalnog vrha obrazovne piramide ne odgovora jasno na pitanje: što s obrazovanjem?
Ponavljamo kako smo još u travnju 2020. predlagali rješenja pa i dalje inzistiramo na osnivanju Kriznog stožera za obrazovanje koje bi koordiniralo s Nacionalnim stožerom i HZJZ, no prije svega tražimo angažman obrazovnih agencija i nacionalnu evaluaciju nastave na daljinu, tj. online nastave. Škole u obrazovnom smislu i dalje nemaju stručnu potporu za novonastale okolnosti.
Staviti masku i dezinficirati učionicu još se i može, ali što je sa znanjem i poučavanjem?
Podržavamo mjere HZJZ u kojima je i prijedlog SDP-a o parcijalnom uvođenju mjera zaštite od pandemije, ovisno o broju zaraženih u regijama, županijama, općinama, ali za normalizaciju škole potrebno je prilagoditi odgojno-obrazovni proces pandemijskim uvjetima.
Prozivamo vladajuću odgojno-obrazovnu politiku i osnivače odgojno-obrazovnih ustanova da osnuju službe za pomoć školama kod provedbe mješovitog modela nastavnog procesa koja je izostala na lokalnim i županijskim razinama, kao i u resornom ministarstvu. I dalje sav teret neizvjesne školske godine ostaje na odgajateljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima koji su opet prisiljeni intuitivno procjenjivati metode i vrjednovanje učenika. Što učenici i nastavnici misle i što predlažu nismo čuli, a iza nas je šest mjeseci rada koji mnogi nisu lagano i bez problema prošli.
Za provedbu mjera čišćenja i dezinfekcija škola važno je tehničko osoblje kojeg itekako nedostaje u velikim školama, ali za učenike i nastavnike itekako je važna stručno-pedagoška služba koja mora uključivati i pedagoga i psihologa. Nažalost, bivša ministrica Divjak sve je provodila bez uključivanja osnovnih pedagoških normi za učenje i poučavanje veličajući digitalne alate. Evaluacija je neophodna za novi početak i holistički pristup poučavanju. Ako sustav ne provede evaluaciju, cijena je preskupa: krhko znanje naših učenika i studenata. Stalno ponavljamo, ali odgovorni ne žele čuti – javni obrazovni sustav mora biti transparentan i jasan!
Podsjećamo da je Institut za društvena istraživanja proveo pilot istraživanja učeničkih potreba i suočavanja s izazovima nastave na daljinu. Cilj istraživanja bio je pomoći školama prilagoditi postojeći pristup online školovanja i osmisliti dodatne školske aktivnosti i alate koji mogu osnažiti učenike u ovim teškim okolnostima. Istraživanje je dalo vrijedne uvide u reakcije učenika na izvanredne okolnosti života i školovanja koja su se odvijala od sredine ožujka zbog epidemije koronavirusa, ali i snažnog potresa koji je pogodio Zagreb, stoga inzistiramo na nacionalnoj provedbi upitnika o mentalnom zdravlju učenika i nastavnika i na većem angažmanu i ovlastima psihologa u organizaciji nastave.
Kad se uspoređujemo s ostalim zemljama EU, ostaje pitanje: gdje je hrvatska škola? Je li pošteno prema mladim ljudima mijenjati im budućnost nametanjem tableta, a ne pitamo se što je u njihovim glavama? Je li moguće generacijama koje sad odrastaju sve ovo proći bez podrške, empatije i moguće stručne pomoći odraslih? Misli li itko na psihičko zdravlje najmlađih i u konačnici cijele nacije? Ili se očekuje da svi budemo poslušni roboti – s maskama?
Ne smije se prebacivati odgovornost već svima u odgojno-obrazovnom procesu pomoći da što uspješnije odradimo školsku godinu pred nama, vodeći računa i o fizičkom i o psihičkom zdravlju svih sudionika.
Želimo natrag u škole i raditi u što manje opasnom okruženju, prije svega za učenike, ali i za sve zaposlenike – omogućite nam to!
Nije li ipak vrijeme reći da su maske pale?
Italija je uložila milijardu eura u pripremu svog obrazovnog sustava za školsku godinu 2020./2021. Premijeru i ministre Fuchs, kako mi stojimo?”
Vijesti.hr
