U Sloveniji je prošle godine na bolovanju bilo više od 56 tisuća zaposlenika, a rekorder je na bolovanju već 12 godina: ‘Ako je netko nesposoban za rad i ostane na listi bolovanja, to mu ne može prestati samo zato što je bio na listi već nekoliko godina’
Lani je u Sloveniji na bolovanju bilo rekordnih 56.128 zaposlenika, što je 84,8 posto više nego 2014. godine. Time je izgubljen više od 20 milijuna kalendarskih dana.
Slovenski bolnički sistem ne poznaje vremensko ograničenje i ne može se usporediti s drugim državama Europe. Takav sistem poznaje samo Bugarska, piše 24ur.
Slovenski rekorder ne radi 12 godina jer je na bolovanju. “U stranim sustavima privremena nesposobnost za rad u pravilu traje jednu, možda i tri godine. Onda slijedi, ako je netko još uvijek nesposoban za rad, trajniji oblik nesposobnosti ili privremene nesposobnosti. U Sloveniji nemamo tu prekretnicu. Ako je netko nesposoban za rad i ostane na listi bolovanja, to mu ne može prestati samo zato što je bio na lista već nekoliko godina”, objašnjava Ana Vodičar, voditeljica područja za odlučivanje o pravima i medicinskim proizvodima u Zavodu za zdravstven osiguranje.
“Lani smo isplatili gotovo 700 milijuna eura. To su enormna povećanja. Riznica obveznog zdravstvenog osiguranja je jedinstvena riznica. Ako dajemo više sredstava za bolovanja, manje ostaje za kupnju zdravstvenih usluga”, dodala je.
U Sloveniji je prošle godine prosječno bolovanje trajalo 13,4 dana. Ali trajanje se razlikuje od regije do regije. Najduže ih nije bilo u Koruškoj – 19,3 dana, a najmanje u Goriškoj, točnije 11,7 dana.
A koji su ključni razlozi povećanja? Najveće povećanje donijele su zakonske izmjene, kaže Vodičar, smanjenje obveza poslodavaca, te rekordna zaposlenost.
Lidija Jerkič, predsjednica Saveza slobodnih sindikata, kao važan razlog ističe to što Slovenci dulje ostaju na poslu, dob u kojoj se ide u mirovinu posljednjih se godina povećala za tri do četiri godine, a stariji radnici brže obolijevaju.
Sljedeći razlog su uvjeti rada. “Vrlo je simptomatičan porast stresa na radnom mjestu i izgaranja. To je jedan od fenomena s kojim se u prošlosti nismo toliko susretali, kao i prezaposlenost. Kompanije su uglavnom prešle na optimalan broj zaposlenika, što znači da kada netko razboli, netko drugi mora preuzeti njegov posao, a ako ga ima puno, tu su i posljedice za radnike”, prenosi Danas.hr.
