U tjednu kada su izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada u saborskoj proceduri, Ministarstvo rada predstavilo je projekt obvezne elektroničke evidencije radnog vremena
Odzvonilo je radu na crno. Izmjene Zakona su u saborskoj proceduri, a predstavljen je i digitalni sustav za evidenciju radnika. Bit će povezan s više sustava – uz ostalo i s mirovinskim osiguranjem, ali i Poreznom upravom.
Dok radnici odrađuju završne radove na gradilištu, država završava pripreme za obračun s radom na crno. Na jednom od tri aktivna gradilišta koje svakodnevno obilazi investitor Ivan Hrupelj radi dvadesetak radnika, a od novih kontrola i zakonskih izmjena, kaže, ne strahuje.
“Svi su prijavljeni, imaju svoj smještaj, plaćene režije, hranu, prijevoz s posla na posao, čak s njima idemo doktoru kad je potrebno. Najbitnije nam je da su sretni i zadovoljni s nama kao i mi s njima”, rekao je Hrupelj.
No, podaci Državnog inspektorata pokazuju da ne posluju svi poslodavci na isti način. U razdoblju od 2023. do 2025. godine na javnom popisu prekršitelja završilo je 676 poslodavaca. U radu na crno zatečena su 1.953 radnika, od kojih 911 stranih državljana, a izrečeno je ukupno 5,4 milijuna eura kazni.
U tjednu kada su izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada u saborskoj proceduri, Ministarstvo rada predstavilo je projekt obvezne elektroničke evidencije radnog vremena.
“Sustav služi prvenstveno kao alat za inspekciju, kako bi lakše mogla detektirati nepravilnosti i organizirati ciljane nadzore. Povezan je s MUP-om, sustavom radnih dozvola i sustavom mirovinskog osiguranja”, pojasnila je Anita Zirdum, vršiteljica dužnosti ravnateljice Uprave za rad i zaštitu na radu.
Novi sustav bit će povezan i s isplatama, što znači da će uvid u sve transakcije imati i Porezna uprava. Iako se aplikacija trenutačno primjenjuje u ugostiteljstvu, planira se njezino proširenje i na sektor graditeljstva.
“Posebno tu iz perspektive HGK govorimo o građevinskom sektoru gdje su do sada uočene brojne nepravilnosti. Prijavljen rad važan je i zbog zaštite na radu zaposlenika”, istaknula je Marija Šćulac Domac iz Hrvatske gospodarske komore.
Podršku strožem nadzoru daju i poslodavci
“Nepoštivanje zakona i neprijavljeni rad oblik su nelojalne konkurencije svim poslodavcima koji posluju u skladu sa zakonom i uredno podmiruju svoje obveze”, poručila je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.
S druge strane, sindikati ističu kako bi radnici trebali imati uvid u sve što se unosi u sustav.
“Bez nadzora bojim se da se neće puno toga promijeniti. Kao što poslodavac danas može manipulirati radnim vremenom, tako će moći i s digitalnim sustavom ako neće biti adekvatne kontrole”, upozorio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Strože kazne za poslodavce
Uz uvođenje digitalnog nadzora rada, najavljene su i strože kazne za poslodavce koji krše propise i ne prijavljuju radnike.
“Za uporne prekršitelje uveli smo novu, puno strožu kaznu. To je jasna poruka da štiteći radnike penaliziramo upravo one koji uporno krše propise”, poručio je ministar rada Alen Ružić.
Nakon što izmjene zakona budu usvojene u Saboru, poslodavci koji u razdoblju od tri godine tri puta budu zatečeni u kršenju propisa suočit će se s kaznom od 8 tisuća eura za svakog neprijavljenog radnika, prenosi Danas.hr.
