RIJEKA I CRNI LUG REKORDERI

ŠTO NAS ČEKA? Vakula prokomentirao rujanske kišne rekorde i otkrio kakva bi mogla biti zima

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine oborine, na nekim je meteorološkim postajama ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna

Premda je i prvog listopadskog dana bilo mjestimične kiše, pa i obilnije – ono što je većina doživjela u rujnu rijetko se kada dogodilo, mjestimice i nikada do ove godine, barem u znanoj povijesti. Takvi ekstremi, čak i rekordi, rijetko se gdje i kada mogu prognozirati čak i od dana do dana, a pogotovo ne u još manje pouzdanim dugoročnim prognozama. No, na neke nas meteorološke situacije ipak mogu i one pripremiti, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT.

Rujan – većinom kišan, ponegdje čak i rekordan, ali mjestimice i suh

Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine oborine, o čemu je već bilo pisano u internetskom Meteokutku HRT-a, na nekim je meteorološkim postajama DHMZ-a i ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna. I to ne samo za rujan, nego uopće – nikada ni jedan mjesec u godini nije bio kišovitiji od ovogodišnjeg rujna! Prema još neslužbenim podacima, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, od ovoga su rujna:

novi apsolutni rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:
Rijeka 288
Ploče 190
Ogulin 122

novi rujanski rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:
Crni Lug 192
Delnice 141
Kutina 92
Požega 54

novi apsolutni rekordi u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:
Crni Lug 936
Delnice 601
Rijeka 593
Kutina 287
Daruvar 286
Sisak 254
Gorice 222

novi rujanski rekord u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:
Zagreb Maksimir 259

Potvrde li se ove vrijednosti ukupna rujanska količina oborine u Crnom Lugu bit će među najvećim mjesečnim količinama ikada izmjerenim na nekoj meteorološkoj postaji DHMZ-a, možda čak i rekordna.

Zbog tih i drugih iznadprosječnih količina ovaj će rujan u većini Hrvatske vjerojatno dobiti klimatološke ocjene od “kišno” do “ekstremno kišno”.

No, na većem dijelu srednjeg Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije oborine je bilo znatno manje, u granicama prosjeka, pa čak i manje. Stoga će klimatološka ocjena za rujan za Split, Hvar i Komižu vjerojatno biti “sušno”.

Zanimljivo je spomenuti i kako samo 14. i 24. rujna ujutro ni na jednoj meteorološkoj postaji svakodnevno vidljivoj na internetskim stranicama DHMZ-a nisu izmjereni čak ni tragovi oborine. U ostalim je rujanskim danima oborine bilo barem ponegdje.

Rujan – većinom prosječne temperature

Analizira li se srednja mjesečna temperatura zraka – rujan je bio znatno manje poseban nego po količini oborine. Vrijednosti su bile uglavnom samo malo više od višegodišnjih srednjih vrijednosti posljednjeg 30-godišnjeg niza pa će gotovo posvuda klimatološka ocjena biti “normalan”. Iznimke će biti rijetke, primjerice u Poreču, gdje će ocjena vjerojatno biti “toplo”.

No, ta srednja temperatura zraka ne otkriva iznadprosječnu toplinu prve polovine rujna, tijekom koje je još bilo i vrućih dana, te osjetno hladniji drugi dio mjeseca, koje je mnoge podsjetio na listopad.

Siječanj – rujan: među najtoplijima u povijesti, ali još većinom suho, u Splitu čak rekordno

Premda je odstupanje srednje rujanske temperature zraka od prosječne bilo malo, dosadašnji dio godine i dalje je u većini Hrvatske među 3 najtoplija ta razdoblja u povijesti mjerenja.

Česta i obilna kiša u većini je krajeva smanjila dosadašnji manjak u odnosu na srednju količinu oborine dosadašnjeg dijela godine, a ponegdje ga čak i poništila, kao primjerice u Rijeci, gdje je nakon 3. najsušeg razdoblja od siječnja do kolovoza – sada razdoblje od siječnja do rujna sasvim prosječno, čak uz poneku litru kiše i više od srednjaka.

No, u Splitu je i dalje rekordno suho. Na Marjanu je ukupna količina oborine od 1. siječnja do 30. rujna ove godine samo 209 litara – kao nikada do sada u tom razdoblju, a svakodnevna mjerenja postoje još od 1948. godine.

Prognoze za razdoblje listopad – ožujak

U dugoročnim prognozama na prvi pogled nema nekih velikih promjena – i dalje je povećana vjerojatnost barem prosječne temperature zraka, i srednje tromjesečne i većine mjeseci do ožujka.

Ipak, detaljnija analiza pokazuje povećanje vjerojatnosti za smanjenje dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka tijekom zime, posebice u siječnju i veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ostvari li se takav scenarij – srednja temperatura zraka prvih mjeseci 2023. godine bit će oko prosječne, što znači i česte temperaturne minuse koji će djelovati na veću potrošnju energenata, te omogućiti snježne oborine. No, to je tek jedna od mogućnosti. Promjene su još moguće. Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još…

Srećom za mnoge, ne i u prvom tjednu listopada, tijekom kojeg će se atmosfera napokon stabilizirati. No, već u drugom tjednu ponovno se povećava vjerojatnost česta kiše. Nadajmo se – ne i rekordne kao što je ponegdje bila prošlih dana, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views