Tijelovo: Sumnjičavac je u kaležu našao pravu svježu krv

Danas je blagdan Tijelova ili Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, koja se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetoga Trojstva, a u Republici Hrvatskoj je neradni dan.

U Katoličkoj Crkvi Tijelovo je svetkovina u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. U nekim hrvatskim krajevima ovaj se blagdan zove i Brašančevo. Riječ dolazi od riječi “brašno”, od čega se pravi kruh, a on u pretvorbi u sv. misi postaje Kristovo Tijelo.

Javlja se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo širi se u 14. stoljeću. Predaja navodi kako je augustinska redovnica Sveta Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala viđenje punoga mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu.

Papa Urban IV. objavio je 1264. bulu kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. U tome ga je spriječila smrt pa je tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Na čašćenje Tijela i Krvi Kristove snažno je utjecao događaj povezan uz euharistijsko čudo iz 1263. u talijanskom mjestu Bolseni. Jedan je svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv pa kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Događaj sličan ovom talijanskom zbio se 1411. i u Hrvatskoj, u Ludbregu. Za najvažnijega dijela mise, kad se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik je posumnjao u ovo čudo.

Tada je ugledao da se u kaležu nalazi prava svježa krv. Zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem, brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Ovaj događaj temeljito je ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.). Nije dovršio istragu, ali je dopustio štovanje relikvije.

Svetkovina Tijelova povezana je s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u njemačkom gradu Koelnu u 13. stoljeću. Taj se običaj proširio po cijeloj Europi. U procesijama svećenik u pokaznici nosi posvećenu hostiju, a puk u njegovoj pratnji pjeva, moli i nosi cvijeće.

U hrvatskom tradiciji Tijelovskih proslava velike su procesije bile sastavni dio obilježavanja blagdana Tijelova sve do pred početak Drugoga svjetskog rata. kraj teksta

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views