‘To definitivno po svojim karakteristikama i kliničkoj manifestaciji više nije onaj virus koji smo bilježili u ožujku i u travnju’
Brojne analize diljem svijeta već mjesecima pokušavaju otkriti koliki je zapravo broj umrlih, javlja RTL.
“Virus se ne prenosi ni na jedan drugi način osim aerosolom ili direktnim kontaktom. Ako smo udaljeni, nema prijenosa virusa”, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Drugim riječima, virus se prenosi samo direktno bliskim kontaktom – kapljičnim putem.
Iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr. Milan Jovanović – Batut” poručuju da virus nije isti kao prije nekoliko mjeseci, naime, kako kaže Darija Kisić Tepavčević: “To definitivno po svojim karakteristikama i kliničkoj manifestaciji više nije onaj virus koji smo bilježili u ožujku i u travnju. Sad su to mnogo blaže forme bolesti”.
Tijelo se bolje brani
Je li virus doista drugačiji, priupitali smo znanstvenika Gordana Lauca, a on nam je rekao: “Mislim da je najvažnija stvar koju smo naučili od ožujka do danas to da virus nije smrtonosan koliko smo se bojali tako da se ne može dogoditi najcrnji scenarij od desetina i desetina tisuća mrtvih i razlozi za paniku su bitno manji nego što su bili prije”.
Lauc kaže da se sekvenca virusa nije bitno mijenjala, već se on ne ponaša jednako zimi i ljeti, odnosno naše tijelo se u toplijim danim bolje brani: “U ovom trenutku to nitko sa sigurnošću ne može tvrditi, ono što osobno vjerujem jest da se ovdje radi o prirodnoj barijeri koja nas štiti. Znači virus može doći u naš nos, može se razmnožiti u nosu, ali ne otići do pluća i uzrokovati bolest”.
Pa nam tako ovi topli dani idu u korist, a iako su na početku pandemije u Hrvatskoj bile kontradiktorne izjave o tome koliko su učinkovite maske sada se pokazalo da je nošenje maski u zatvorenim prostorima ključna mjera.
Različito evidentiranje smrtnosti
Ali nije to jedina stvar koju smo naučili, naime, brojne analize diljem svijeta već mjesecima pokušavaju otkriti koliki je zapravo broj umrlih. Analiza koju je proveo Večernji list, otkrila je neke zanimljive podatke. Kada se usporedi prosjek broja umrlih u travnju unazad pet godina s brojem umrlih od ove sezone, ispada da brojimo 415 smrtnih slučajeva više u travnju. Službeni broj umrlih od COVIDA je za travanj 63, ali što je onda s ostalima?
“Moguće je da je to povezano s COVIDOM-19, ali činjenica jest da mi od početka malo testiramo, a ako manje testiramo, bit će i manje utvrđenih smrtnih slučajeva. A moguće je da su i zdravstveni kapaciteti bili okupirani COVID-om-19, da druge bolesti nisu tretirane kako bi trebale. Ispada da bi ovaj višak smrti ipak u većini slučajeva bio povezan s COVIDOM-19, sa slučajevima koji nisu testirani i to je veliki problem u europskim zemljama, različito se evidentiraju smrti”, upozorava novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.
To se vidi i na analizi 10 europskih zemalja gdje je jasno da se razlika između službenih smrti od COVIDA-19 i ekscesnih smrti penje do čak 67.000.
“Sve polazi od toga da epidemiolozima nije važno utvrditi svaku zarazu, nego im je važnije izolirati svaki sumnjivi slučaj i iz toga proizlaze i razlike u smrtnosti”, ističe Jurasić.
A kako će mjeseci prolaziti, tako će i znanost biti pamenija, a na građankama i građanima je da budu pametniji.
Net.hr
