Mnoge zemlje EU-a još se uvijek bore s visokim dugovima i deficitima koji su ostali od programa ekonomske potpore iz doba pandemije. To ostavlja malo prostora za sveobuhvatnu intervenciju
Američko-izraelski napad na Iran izazvao je snažan ekonomski potres u Europi, koji bi se mogao razviti i u političku krizu unutar Europske unije. Budući da europske vlade imaju ograničene mogućnosti za zaustavljanje rasta cijena energenata i usporavanja gospodarstva, to bi moglo dodatno oslabiti ionako krhku političku situaciju u EU-u, piše Politico.
“Troškovi energije prelijevaju se na hranu, prijevoz i stanovanje, najteže pogađajući kućanstva s nižim i srednjim prihodima”, rekao je Seamus Boland, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, koji okuplja sindikate iz Europe i savjetuje Europsku komisiju o ekonomskoj i radnoj politici.
“Politički, to stvara prostor za nepovjerenje – ne samo u nacionalne vlade, već i u sposobnost europskih institucija da zaštite građane od vanjskih šokova. Riskira ubrzanje podrške protekcionističkijim ili introvertnijim pristupima”, smatra.
Politički potresi
Trenutačno nepopularni političari diljem Europe već se suočavaju s nezadovoljstvom građana. U Francuskoj bi se to nezadovoljstvo sljedeće godine moglo dodatno pojačati i dovesti do dolaska krajnje desnog Nacionalnog skupa na vlast.
Europsku javnost nedavno je uznemirio i rezultat parlamentarnih izbora u Bugarskoj, na kojima je pobijedio bivši predsjednik Rumen Radev, koji je skloniji Kremlju. U Rumunjskoj bi politička kriza unutar koalicije uskoro mogla s vlasti ukloniti proeuropskog premijera Iliea Bolojana.
U Njemačkoj, krajnje desna Alternativa za Njemačku nada se pobjedi na izborima u pokrajini Saska-Anhalt u rujnu, a već je proširila svoj utjecaj i na dijelove zapadne Njemačke, izvan svoje uobičajene istočne baze.
Rat u Iranu bit će u ponedjeljak glavna tema sastanka zamjenika ministara financija 27 država članica EU-a u Ateni. Ondje će raspravljati o načinima ublažavanja gospodarskih posljedica za Uniju, bez stvaranja nove dužničke krize, navode za Politico dva diplomata upoznata s pripremama. Ministri financija nastavit će razgovore sljedećeg tjedna u Bruxellesu, dok će nacionalna ministarstva započeti zahtjevan proces izrade proračuna za iduću godinu.
Zvona za uzbunu
Na dvodnevnom samitu europskih čelnika održanom prošlog tjedna na Cipru naglašeno je kako je europsko gospodarstvo već oslabljeno te da bi šok povezan s Iranom mogao dodatno pogoršati situaciju i učiniti je politički vrlo nestabilnom.
“Kako blokada Hormuškog tjesnaca i dalje traje, jasno je da njezini utjecaji postaju sve izraženiji i, kako neki kažu, šire se na šire gospodarstvo”, rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis na marginama Delphijskog gospodarskog foruma u Grčkoj.
“Naš je savjet da se ostane pri privremenim i ciljanim mjerama kako bi se ograničio i njihov fiskalni utjecaj, jer je fiskalni prostor ograničeniji već od Covida-19 i prve energetske krize [izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu] 2022. godine”, rekao je.
Sukob američkog predsjednika Donalda Trumpa s Iranom predstavlja najnoviji i najizraženiji razlog za zabrinutost u Europi. Dok su pregovori između Washingtona i Teherana u zastoju, Hormuški tjesnac ostaje zatvoren za većinu komercijalnog brodskog prometa.
Zbog toga se cijena nafte održava iznad 100 dolara po barelu, no upozorenja u Europi traju već dulje vrijeme. Bloku prijeti, kako je još 2024. upozorio bivši čelnik Europske središnje banke Mario Draghi, “spora agonija” ako europski lideri ne provedu opsežne reforme kako bi uhvatili korak s brzorastućim Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.
‘Trenutak da se probudimo’
“Ne bismo smjeli podcijeniti da je ovo jedinstven trenutak u kojem su američki predsjednik, ruski predsjednik i kineski predsjednik oštro protiv Europljana”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak u Ateni gdje je razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom nakon samita EU-a. “Dakle, ovo je pravi trenutak da se probudimo”, dodao je.
Oba čelnika sastanak su iskoristili kako bi pozvali na raspodjelu otplate plana oporavka EU-a nakon Covid pandemije i na veći dug EU-a za financiranje investicijskih prioriteta bloka.
Ekonomska tromost, koja godinama proganja Europu – u kombinaciji s rastućim cijenama uzrokovanim ratom – pretvara se u potencijalno još veći problem – stagflaciju. Tako kriza, koja je nekad smatrana privremenom, sada prijeti imati dugotrajnije učinke i zahvatiti šire gospodarstvo, rekao je Dombrovskis:
“Suočavamo se sa stagflacijom – usporavanjem gospodarstva i istovremeno povećanom inflacijom. Gotovo je sigurno da ćemo morati revidirati našu [cijelu godinu] ekonomsku prognozu prema dolje u našoj proljetnoj prognozi u drugoj polovici svibnja.”
Snižavanje ekonomskih prognoza
Njemačka i Italija, koje zajedno čine više od trećine ukupnog BDP-a Europske unije, u posljednjim su danima snizile svoje godišnje gospodarske prognoze.
Na prošlotjednom samitu čelnici EU-a razmatrali su prijedloge Europske komisije za ublažavanje posljedica energetske krize. Među predloženim mjerama nalaze se smanjenje poreza na električnu energiju, socijalni programi za najugroženija kućanstva, snižavanje PDV-a, ciljane subvencije za čiste tehnologije, ulaganja u energetsku infrastrukturu te koordinirano punjenje skladišta plina.
Ipak, Bruxelles i nacionalne vlade imaju ograničen manevarski prostor. Brojne države članice i dalje se suočavaju s visokim razinama duga i proračunskih deficita koji su ostali nakon mjera potpore iz vremena pandemije. Zbog toga je prostor za opsežne intervencije, kakve su provedene tijekom Covida ili nakon ruske invazije na Ukrajinu, znatno sužen.
Dombrovskis je istaknuo da Komisija zasad odgađa mjere “u stilu bazuke” te poziva države da se usmjere na “ciljanu, privremenu” pomoć — odnosno da reagiraju samo ondje gdje je pritisak najizraženiji.
‘To je idiotski’
Ekonomska kriza otvara i jednu od najstarijih linija rasjeda EU-a: borbu između štedljivih sjevernih zemalja i južnih država koje zahtijevaju veću podršku Bruxellesa.
Pregovori o proračunu EU-a od 1,8 bilijuna eura za razdoblje 2028.-2034. postali su pravo bojno polje. Sjeverne zemlje žele obuzdati potrošnju i preusmjeriti više novca na obranu dok južne zemlje tvrde da im je potrebna ekonomska potpora.
Uslijed pregovora, na horizontu se polako nazire i jedan zakon: Od 2028. EU bi trebao početi otplaćivati 25 milijardi eura godišnje zajedničkog duga koji je izdao kako bi se uhvatio u koštac s ekonomskim posljedicama Covid pandemije.
“Zadužili smo se tijekom Covida. Danas nam neki govore da moramo brzo vratiti dug. To je idiotski”, rekao je Macron u petak, prenosi Danas.hr.
