ZARAŽENI ŠUMARI

U Hrvatskoj se pojavila mišja groznica; Najviše slučajeva u Gorskom kotaru!

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Prvi su slučajevi zabilježeni prije mjesec dana na području općine Fužine, a trenutačno je stanje najproblematičnije na području Gerova, gdje je zaražen priličan broj šumara, ali i drugih ljudi te je prema podacima Stožera civilne zaštite Grada Čabra prošlog tjedna evidentiran 21 oboljeli

U Hrvatskoj je od početka godine, prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), evidentirano 17 slučajeva mišje groznice, no sudeći prema podacima s terena, posebno Gorskog kotara, broj oboljelih je daleko veći. Trenutačno je stanje najproblematičnije na području Grada Čabra, točnije Gerova, gdje je zaražen priličan broj šumara, ali i drugih ljudi. Prema podacima Stožera civilne zaštite Grada Čabra, tijekom prošlog tjedna evidentiran je 21 oboljeli, piše Novi list.

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, posljednja je veća epidemija ove bolesti zabilježena 2017. godine, kada je do sredine travnja već bilo 40-ak oboljelih.

Mišja ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) posljedica je kontakta s miševima i drugim glodavcima ili njihovim izlučevinama, a do češćeg obolijevanja ljudi dolazi u godinama kad su mali glodavci u prirodi nešto brojniji. Bolest započinje povišenom temperaturom, glavoboljom i lošim općim stanjem, mogu se javiti jaki bolovi u trbuhu i leđima, praćeni mučninom, povraćanjem i proljevom, zamućenim vidom, a ponekad crvenilom lica i osipom. Kasniji simptomi bolesti mogu biti i smanjeno mokrenje, zatajenje bubrega, ali i nagli pad tlaka te stanje šoka. U težim slučajevima dolazi do prestanka mokrenja, zbog čega pacijenti moraju na dijalizu, zatim slijedi faza obilnog mokrenja, a onda dolazi do oporavka.
U Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« potvrđuju da je slučajeva mišje groznice ove godine nešto više te su krenuli ranije nego što je to uobičajeno.

Mjere opreza

Epidemiolozi savjetuju da se prilikom boravka na otvorenom ne sjedi i ne leži izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi. Tijekom boravka u prirodi potrebno je čuvati hranu i piće u zatvorenim spremnicima te osobne stvari zaštititi od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama. Ne treba ostavljati ostatke hrane i druge otpatke u prirodi, ne preporučuje se piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava te dirati gnijezda glodavaca, kao ni uginule glodavce bez rukavica i maske.

Ciklička pojava

– Imali smo pozitivnih slučajeva. Mišja se groznica pojavljuje ciklički, svakih nekoliko godina, u razdobljima od tri do četiri godine tako da to nije ništa neočekivano, kaže mikrobiolog Ivan Christian Kurolt, voditelj Odjela za znanstvena istraživanja u Zaraznoj. Kaže kako posljednjih godina iznenađuje ranija pojava mišje groznice pa se tako i ove godine ona javila već u siječnju, veljači.

– Mišja se groznica nekad javljala u kasno proljeće i ljeto. Posljednja je epidemija bila vjerojatno povezana s radovima na Sljemenu vezanim za Snježnu kraljicu, a moguće je da je to posljedica klimatskih promjena jer su zime sve blaže. Tako su i ljudi sve ranije aktivni na Sljemenu, pa se i hemoragijska groznica ranije pojavljuje, kaže Kurolt.

Sezone s većim brojem zaraženih zabilježene su 2012., 2014. i 2017. godine. Prosječni je broj oboljelih od mišje groznice oko 60 godišnje, a najveći je broj zabilježen 2002. godine, kad je u Hrvatskoj bilo više od 300 zaraženih osoba.

Gorani su posljednjih mjesec dana izloženi i sve uočljivijem širenju – mišje groznice. Među najizloženijima svakako su šumski radnici kojima je šuma radno mjesto. Ivana Pećnik Kastner, voditeljica Uprave šuma podružnica Delnice, kaže nam kako se svakog proljeća svi uposlenici detaljno upućuju i upozoravaju na tu opasnost: »To je kod nas već uobičajen postupak pa smo i ove godine radnike upozoravali i upućivali ih na dodatan oprez u šumi, od nošenja maske pri radu pa do pojedinosti poput onih da se ruksaci nikad ne ostavljaju na tlu, već vješaju na grane ili da se pri odmoru i marendi pazi u kakvom se okolišu jede i pije.

Nažalost, ove godine količina glodavaca u šumi nadilazi uobičajen broj i stoga se bolest raširila više no inače pa i mi u svojim šumarijama imamo radnika koji su već ove godine preboljeli tu bolest, kao i onih koji su trenutačno bolesni. Na svu sreću, i koliko je meni poznato, kod naših djelatnika simptomi uglavnom nisu odviše jaki, a isto je tako teško ustanoviti jesu li su se zarazili u šumi ili na nekom drugom mjestu s obzirom na to da mogućnost za to postoji. U svakom slučaju broj oboljelih u našoj podružnici zasad nije toliki da bi ugrozio našu proizvodnju i zatvorio naša radilišta u šumi. Na ruku nam ide i ovaj snijeg jer se po ovakvim uvjetima zaraza širi puno sporije«, rekla je Ivana Pećnik Kastner, voditeljica UŠP-a Delnice.

Najugroženiji Gerovo i Delnice

Dr. Marinka Kovačević, epidemiologinja u Domu zdravlja Delnice, napominje kako se mišja groznica javlja periodično i prati rast broja glodavaca: »Imali smo 2014. godine pedesetak oboljelih na području Gorskog kotara, a glavni je razlog bio znatno veći broj glodavaca. Ove je godine, ponajprije zbog prošle blage zime, stanje slično, a taj veći broj glodavaca stvara i veću opasnost od širenja zaraze. Prvi smo slučaj imali pred malo više od mjesec dana u Fužinama, a danas je o konkretnom broju teško govoriti jer postoje razlike između kliničke slike i laboratorijskih nalaza. Naime, klinička slika simptoma i način zaraze može upućivati na mišju groznicu, ali konačnu potvrdu donosi tek laboratorijski nalaz. Po tim su nalazima trenutačno najugroženija goranska mjesta Gerovo i Delnice, dok Fužine i Ravna Gora bilježe manji broj.

Zaštita je vezana za pojačanu osobnu higijenu, a to znači pranje ruku nakon boravka u šumi ili vrtu, odnosno odlaska u drvarnicu ili slična mjesta. Bitno je također što manje rukama dodirivati lice i usta, a svakako je na tim potencijalno opasnim lokacijama dobro nositi i masku jer je glavni način zaraze udisanjem, odnosno dodirom ruke po licu«, rekla je dr. Kovačević.

Važne maske

Ivana Lakota, načelnica Stožera civilne zaštite Grada Čabra, rekla je za Novi list da za ovaj tjedan podatke još nemaju.

»Nadamo se smirenju i smanjivanju jer se ta bolest teže širi uz snijeg, vlagu i niske temperature. Svakako je dobro da se ta bolest ne širi s čovjeka na čovjeka, a svima koji idu u šumu, bilo poslom, bilo radi šetnje, savjetujemo da i tamo – nose maske«, rekla je Ivana Lakota.

Prvi slučajevi mišje groznice zabilježeni su pred oko mjesec dana na području općine Fužine. No stanje je sada, govori nam Dražen Starčević, načelnik Stožera CZ-a, puno bolje: »Imamo samo četiri oboljela što upućuje na smirivanje. Riječ je o opakoj i teškoj bolesti koje se treba čuvati, pa upozoravamo sve da se čuvaju te maske nose i na otvorenom ako idu u drva, drvarnicu, vrt ili ako rade bilo što u prirodnom okružju u kojem ima ili bi moglo biti miševa«, rekao je Starčević, a takve upute podržava i Katarina Mihelčić, načelnica Stožera CZ-a Grada Delnica: »Točan broj oboljelih na području Grada Delnica još nemamo, ali stanje nije dobro.

Obolijevaju i stari i mladi, a kod nekih je klinička slika takva da su im bubrezi ugroženi i na dijalizi su. Nedvojbeno je kako je potreban krajnji oprez pa apeliram na sve da uz poštovanje svega vezanog za pandemiju, isto tako pažnju obrate i na ovu bolest, a to znači da peru ruke, dezinficiraju ih nakon što rade u vrtu ili s drvima, odnosno pri odlasku u šumu nose masku, bar na onim mjestima gdje postoji potencijalna opasnost od zaraze mišjom groznicom«, rekla je Katarina Mihelčić.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views