Komemorativni program počeo je okupljanjem u dvorištu vukovarske bolnice iz koje je nakon sloma obrane Vukovara 18. studenoga 1991. odveden najmanje 261 branitelj i civil, od kojih je 200 ubijeno na Ovčari dok se za preostalima još traga
Ključni događaji
12:38 Merčep: ‘Nas nisu ubili Srbi nego izdajnici’
12:16 Karamarko: ‘U Vukovaru nema podjela’
11:29 Policija je procijenila kako se u Koloni nalazi oko 15.000 ljudi
10:30 Leko: ‘Sloboda i demokracija su nenadoknadive vrijednosti’
10:23 Državni vrh u Vukovaru
07:47 Hoće li zločini počinjeni u Vukovaru ostati nekažnjeni?
12:38
Merčep: ‘Nas nisu ubili Srbi nego izdajnici’
Posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, Mladi jastreb, koji s brojnim suborcima u koloni sjećanja prolazi vukovarskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtva iz Domovinskog rata, izjavio je novinarima kako ga najviše plaši da Hrvatska danas ne bi mogla ponoviti ono što je učinila u Vukovaru 1991.
„24 godine je prošlo. Mnogi od nas tada nisu imali toliko godina kada su branili Vukovar. Ono što je najgore, kao spoznaja i što bi nas sve trebalo uplašiti je činjenica da ne bi mogli ponoviti Vukovar 1991., ne zbog ljudi ili srca, već zbog činjenice da je Hrvatska devastirana i nema mogućnosti i potencijala koje je imala 1991.“, poručio je Borković.
Po njegovim riječima takvo stanje nije odraz ‘nas koji smo Hrvatsku sanjali i bori se za nju’, nego onih koji su , kako je rekao, u protekle 24 godine očito loše gospodarili i doveli hrvatski narod do prosjačkog štapa.
„Nas nisu ubili Srbi nego izdajnici. Hrvatski narod je svjestan svakog detalja, poglavito ovdje u Vukovaru“, izjavio je organizator obrane Vukovara početkom devedesetih godina Tomislav Merčep dodajući kako naša djeca i unuci vjeruju u slobodnu Hrvatsku.
Bivša predsjednica Hrvatske vlade i počasna građanka Vukovara Jadranka Kosor prisjetila se kako je u ovo vrijeme 1991. godine kao novinarka Hrvatskoga radija bila u grupi koja je primala zadnje izvješće Siniše Glavaševića.
„Znali smo da će se dogoditi veliko zlo. Zato s distance danas s užasnim prezirom gledam na one koji Vukovar i vukovarsku žrtvu žele iskoristiti na bilo koji način i politički unovčiti“, rekla je Kosor.
Bojan Glavašević, sin na Ovčari ubijenog legendarnog vukovarskog i hrvatskog novinara Siniše Glavaševića, među ostalim, naglasio je kako mu svake godine u ovo doba izuzetno teško ‘prisjetiti se svih dragih ljudi kojih više nema’.
12:16
Karamarko: ‘U Vukovaru nema podjela’
“Nema tu podjela, ne smije ih biti. Ovo je mjesto pijeteta. Oni koji u Vukovaru inzistiraju na podjelama nisu dobrodošli. Ljudi su jedinstveni u osjećaju i ljubavi prema žrtvama i domovini i obvezi koju imamo prema njima”, rekao je Tomislav Karamarko.
11:29
Kolona sjećanja, koja je krenula iz kruga vukovarske bolnice, prolazi samim središtem Vukovara, a prolazak kolone uz cestu promatraju brojni građani. Mnogi svojim mobitelima snimaju sudionike kako bi imali trajni zapis s ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.
Policija je procijenila kako se u Koloni nalazi oko 30.000 ljudi.
Najveći broj njih pozornost poklanja dijelu kolone u kojem se nalazi državni vrh – uz predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović, u koloni se nalaze vukovarski gradonačelnik Ivana Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Uz predsjednicu RH nalazi se i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u koloni se nazali uz članove Vlade, nekoliko desetaka metara iza ostalih državnih dužnosnika.
Prvi put otkako obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. nema izjava državnog vrha za novinare. Dosadašnjih godina novinari su izjave od državnog vrha uzimali u samoj koloni što je ove godine izostalo. Da neće davati izjave prva se izjasnila predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. Neslužbeno je potom novinarima rečeno da izjave neće davati niti premijer Zoran Milanović. Iz krugova predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka novinarima je poručeno kako ni on neće davati izjave ukoliko izjave neće davati predsjednik SDP-a i Vlade RH Zoran Milanović.
Novinarima se jedini obratio predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko odmah po dolasku u vukovarsku bolnicu.
10:55
Krenula Kolona sjećanja
Kolonu iz kruga bolnice predvodili su članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pripadnici 204. Vukovarske brigade, članovi vukovarskih braniteljskih udruga, pripadnici hrvatskih povijesnih postrojbi, a sportaši grada Vukovara nosili su 50 metara dugu hrvatsku zastavu.
10:30
Leko: ‘Sloboda i demokracija su nenadoknadive vrijednosti’
Predsjednik Sabora Leko iz vukovarske je bolnice poručio da je žrtva Vukovara općehrvatski simbol slobode.
“Vrijednost borbe Domovinskog rata, kao i vrijednost branitelja raste što se više odmičemo od toga datuma. Sloboda i demokracija su nenadoknadive vrijednosti“, istaknuo je Leko.
U vrijeme komemorativnog programa, u vukovarsku bolnicu okolnim je ulicama pristizalo na tisuće onih koji žele odati počast žrtvi Vukovara.
Među njima su se nalazili i srednjoškolski učenici iz Neuma, bjelovarski srednjoškolci, predstavnici grada Trilja ispod desetmetarske zastave, poštovatelji iz Dubrovnika, Ploča, Zagreba te drugih krajeva Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine.
10:23
Državni vrh u Vukovaru
U Koloni sjećanja nalaze se predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, brojni saborski zastupnici i ministri.
10:00
Obljetnica započela himnom
Program je započeo izvođenjem himne Republike Hrvatske koju je otpjevala klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj.
Nakon toga je održana minuta šutnje za sve pale u Domovinskom ratu.
07:47
Hoće li zločini počinjeni u Vukovaru ostati nekažnjeni?
Vukovarske gradske vlasti izvijestile su ovih dana kako je, na osnovu podataka iz Ministarstva branitelja, u obrani Vukovara 1991. poginulo 1.145 branitelja i pripadnika Civilne zaštite, bez ubijenih i nestalih civila.
Po podacima vukovarske bolnice, u bitki za Vukovar koja je počela 25. kolovoza, a završila slomom obrane grada 18. studenoga 1991., ubijene su 1.624, a ranjeno 1.219 osoba, dok je nakon okupacije u srbijanske logore odvedeno oko 8.000 vukovarskih branitelja i civila, a iz potpuno razrušenog grada prognano je oko 22.000 Hrvata i nesrba.
Vukovarske braniteljske udruge procjenjuju da je, nakon što su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih potrojbi ušli u Vukovar, zarobljeno i nasilno odvedeno oko 5.000 osoba od kojih je gotovo polovica ubijena u samom Vukovaru i okolici.
Na širem području Vukovara ekshumirano je 1.232 tijela žrtava rata, od kojih 938 iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, 200 na Ovčari, a ostali u drugim dijelovima Vukovara i okolnim mjestima. I sve ih određuje obilježje žrtve.
A žrtva je u konačnici žrtva, dogodila se u jesen 1991. godine u Vukovaru ili u jesen 2015. godine u Parizu. Vukovar stoga kao i Pariz ovih dana, zahtijeva pravdu.
Vukovarske žrtve na nju i predugo čekaju. Zbog brojnih zločina počinjenih nad civilima i zarobljenicima tijekom agresije i okupacije Vukovara podignute su mnoge opužnice na županijskim sudovima u Vukovaru i Osijeku te na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu kao i Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu.
Po mišljenju većine Vukovaraca, pravda međutim još uvijek ni izdaleka nije zadovoljena jer su ostali nekažnjeni brojni nalogodavci i oni koji su kreirali vukovarski ratni pakao.
(vijesti.rtl.hr)
