Hrvatska je u samom europskom vrhu po broju nezaposlenih mladih, a kada država doskoči mjeri koja će to smanjiti, brzo joj i odskoči s nečim novim
Svi koji su od početka godine na stručnom osposobljavanju, a ne koriste javni prijevoz ostaju bez naknade za putne troškove. Mladi poručuju – ovo je diskriminicija prema onima iz ruralnih sredina.
Zrinka i Edita svaki dan do posla i natrag automobilom prijeđu 70 kilometara. Odluku Zavoda o plaćanju naknade samo onima koji koriste javni prijevoz smatraju nepravednom.
“Mislim da bi jako puno ljudi odustalo od mjere jer će im put postati nemoguće. Već radimo za badava, a sad bi radili za ništa”, kaže Zrinka.
“Poslije te mjere vi ste faktički na ulici. Diskriminirajuće je što ne možete pod istim uvjetima konkurirati na radno mjesto jer poslodavac prima druge”, dodala je Edita.
Koga HZZ zatraži, do 5-og u mjesecu mora dostaviti:
• kopiju karte
• original kartu
• mjesečni pokaz
…i tek onda će dobiti naknadu za prijevoz.
Hrvatski zavod za zapošljavanje smatra da se radi o neusklađenosti tumačenja sa Zakonom te je ukazao na činjenicu kako navedeno povećava ukupni trošak mjera aktivne politike zapošljavanja i neopravdane troškove na ime putnih troškova.
Hrvatska udruga radničkih sindikata zatražila je odmah povlačenje odluke, a iz Mreže mladih kažu – riječ je o diskriminaciji.
“HZZ ne može biti taj koji definira što je nekomu nužno putno sredstvo. Postoje ljudi koji žive u ruralnim područjima i nije im dostupan javni prijevoz, ili je raspored takav da ne mogu stići na posao na vrijeme”, rekao je Sven Janovski, rekao je potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske.
Prije 10 dana osnovano je radno tijelo za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja. Jedan od članova je i Marko. Poručuje – Zakon je jasan, a za ruralne sredine će se naći rješenje.
“Tu treba u biti pronaći određenu mjeru felksibilnosti jer riječ je o 1000 ljudi od 60.000 ljudi koji koriste tu mjeru. Ono u što smo sigurni jest da te mjere ne daju najbolje rezultate. Samo 12% mladih stvarno nađe trajni posao nakon korištenja mjere”, tvrdi Marko Pavić.
Prvi sastanak imaju za 7 dana.
“Novca za mjere ima, isto kao i na razini prošle godine, negdje oko 1.183 milijuna kuna. Mi ćemo se stvarno potruditi na tim povjerenstvima da redefiniramo mjere i da ih napravimo kvalitetnijma, ali one se ne ukidaju i ne smanjuju se sredstva – jednak broj mladih će ih moći koristiti”, dodao je Marko.
Ove godine ukupno je 26.535 mladih u mjeri bez zasnivanja radnog odnosa, a još ih je gotovo 1400 na čekanju.
Leona Šiljeg
