PRIČA S RIJEČKE RIBARNICE: Kako svatko od nas u ribarnici može sačuvati Jadran?

Foto: Ilustracija

Isprobali smo vodič za proizvode iz ribarstva Svjetske organizacije za zaštitu prirode

U blagdansko vrijeme, u kojem će se riba naći na milijunima stolova, treba biti odgovoran. More nas daruje, pa mu moramo i uzvratiti. Poruka je to Svjetske organizacije za zaštitu prirode, jer ribe je sve manje a od nje živi više od 800 milijuna ljudi. Zato je ova organizacija napravila stranicu, na kojoj se jednostavno može utvrditi koja je riba najugroženija pa da se i konzumacija smanji. Adresu www.kojuribukupiti.org u svoj je mobitel ukucala Ida Balen.

Riječka ribarnica je kao i svakoga jutra prepuna. Ribe ima svih vrsta. Koju odabrati i time se moru odužiti? Stranica Svjetske organizacije za zaštitu prirode nudi 60 vrsta ribe. Boja označava je li ugrožena i treba li je zaštititi od izlova.

Postupak kojim sami možemo zaštiti prirodu je jednostavan, a list smo ukucali u tražilicu. Koliko smo vidjeli nema zabrana za područje Jadranskog mora, budući da ovdje je Sredozemno more ali i područje FAO 37. Naše more ima oznaku 17, tako da list za sada možemo jesti.

Ne stojimo dobro ni sa srdelicom koliko smo vidjeli, a trebamo je cijeniti, jer mnoge je nahranila i to jako zdravo. Mnogima omiljeni oslić ne bi trebao biti ugrožena vrsta. Kupci su svjesni da ribu treba štititi, no mogi ne znaju što po tom pitanju napraviti.

“U Jadranu je sigurno problem izlova, pogotovo što se tiče Talijana koji dolaze na našu obalu”, rekao je jedan od kupaca i dodao kako ribarnici baš i nema ugroženih vrsti s obzirom da se radi o autohtonoj ribi koju nastoje zaštiti i sami ribari.

Oni poštuju lovostaje, a ovo je vrijeme kada odmaraju mreže. “Mi imamo od 15. 12. do 5. siječnja lovostaj kojeg smo mi odredili, Republika Hrvatska, a u međuvremenu su dozvoljena tri dana brodovima koji su manji od 18 metara i koji kroz cijelu godinu nisu ulovili više od 200 tona ribe”, kazao je ribar Nevio Uhač.

Kaže da je stranica svjetske organizacije za zaštitu prirode dobra stvar. Ne sumnja u točnost podataka, ali ima nešto drukčija iskustva. “Iz mog iskustva od 46 godina šta se tiče srdele da je nikad nije bilo toliko ko zadnjih par godina”, rekao je Uhač.

Vjeruje da su i brojne mjere za zaštitu prirode po tom pitanju učinile svoje. Imamo priliku da napravimo male korake kojima zajednički možemo sačuvati naše more.
Vijesti.hr

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari