Izvještaj EK pokazao je i da naši osnovnoškolci provode puno manje vremena u interakciji s učiteljima nego njihovi vršnjaci u ostalim europskim zemljama
Financijska pismenost tj. financijska nepismenost hrvatskih građana, koje potrošačko društvo šiša kao ovce, samo je jedan od problema koji proizlazi iz ukupnog obrazovnog sustava zemlje. Premda za sebe volimo misliti da smo jako pametan i jako obrazovan narod to baš i nije tako. Naši đaci su u Europskoj uniji među lošijima, a na začelju Europe smo i po broju visokobrazovanog radno sposobnog stanovništva. A i oni koji imaju diplomu u Europi se s njom nemaju što ponositi. Naše najveće i tobože elitno Zagrebačko sveučilište više nije ni među prvih 500 sveučilišta. Promjene su dakle nužne, navodno promjene i dolaze.
“Ovo je Osnovna škola Vladimir Bosnar Stubičke toplice i kao što vidite nemamo ormariće i tako da nam to stvara veliki problem”, kaže nam Lana Breber, učenica 4. razreda OŠ Vladimir Bosnar.
Točno 199 pari učeničkih cipelica korača dnevno ovim hodnicima. A kad cipelice izuju – nemaju kamo ni s njima ni s odjećom.
“Kako to izgleda kada je nastava u punom jeku? Kada je nastava u punom jeku vješalice su pune, jakne su jedna, dvije, tri jedna na drugoj i cipelice su posložene jedne do druge, gužvovito je”, ističe Brigitte Gmaz, ravnateljica OŠ Vladimir Bosnar. U toj gužvi najteže se snalaze oni najmlađi.
“Jednom smo bili u rezredu stavljali papuče pa su mi se izgubile. Kako si se osjećala? Bila sam malo tužna, ali sam ih pronašla pred kraj sata”, kaže Lucija Domitrek, učenica 1. razreda OŠ Vladimir Bosnar.
S obzirom da u blagajni za to novca nemaju, ravnateljica će novac za ormariće skupiti crowdfundingom. Na isti način, donacijama, skupili su novac za lektire. I nisu jedini kojima nešto nedostaje. U njima susjednoj školi u Donjoj Stubici za nove parkete su također skupljali putem donacija.
U srednjoj školi u Donjem Miholjcu učionice krase zidovi s kojih opadaju boja i žbuka, a česti gosti su im žohari.
Ni hrana nije za pohvalu. Današnji je hit fotografija sendviča iz jedne škole kod Šibenika: užina mjesečno košta 110 kuna, ali salame gotovo i nema.
Uvjeti loši, a sustav zastario.
Izvještaj Europske komisije, pokazao je i da naši osnovnoškolci provode puno manje vremena u interakciji s učiteljima nego njihovi vršnjaci u ostalim europskim zemljama primjerice UK, Nizozemskoj i Irskoj.
Uči se puno, a zapamti malo. Pokazuju to i PISA testovi po kojima smu naši učenici među lošijima u Euorpi – u matematici i prirodoslovlju.
“Da li je ono što se uči u školi preobilno? Jest. Ono ne samo da je preobilno nego je i idiotsko”, rekao je početkom rujna Boris Jokić.
Gradivo upitno, uvjeti često loši, ali reforma još čeka.
Ovo je samo manji dio problema u obrazovanju kako osnovnom tako i visokoškolskom. E sad se očekuje da se to sve riješi famoznom obrazovnom reformom, provedbom strategije, novim kurikulumom a sve to očekujemo od ministrice Blaženke Divjak.