Hrvatska je jedna od šest država članica Europske unije koje nisu članice IEA-em ali odlučila se priključiti akciji u duhu europske solidarnosti
U vrijeme poremećaja na globalnom tržištu nafte, potaknutih nestabilnim prilikama na Bliskom istoku i otežanim prometom kroz Hormuški tjesnac, Europa zajednički djeluje kako bi osigurala stabilnu opskrbu energentima.
Na sastanku Međunarodne agencije za energiju (IEA), održanom 10. ožujka 2026., predloženo je usklađeno puštanje čak 400 milijuna barela nafte iz strateških zaliha država članica. Od te količine, na članice EU koje su ujedno dio IEA-e odnosi se 87,6 milijuna barela, odnosno 11,9 milijuna tona.
Te obvezne zalihe predstavljaju sigurnosni mehanizam u slučaju ozbiljnih poremećaja u opskrbi. Upravo takav scenarij počeo se razvijati početkom ožujka, kada su eskalacija sukoba i pad proizvodnje nafte uzdrmali svjetsko tržište.
Hrvatska daje dio svojih zaliha
Hrvatska je među šest članica Europske unije koje nisu dio IEA-e te stoga nema formalnu obvezu sudjelovanja u ovoj inicijativi, no Vlada je objavila da se ipak uključuje u akciju u duhu europske solidarnosti. Ovaj potez dio je šire koordinirane aktivnosti na razini EU-a s ciljem smanjenja pritiska na tržište i osiguravanja stabilne opskrbe energentima u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti. Namjera je povećati dostupne količine na tržištu i poslati jasnu poruku da nestašica neće biti.
Ministar Ante Šušnjar istaknuo je na sjednici Vlade da je Hrvatska sličnu odluku donijela i 2022. godine. Na domaće tržište bit će plasirano 35.000 tona dizelskog goriva, što odgovara približno 261 tisući barela sirove nafte. Ta količina pokriva oko 4,4 dana prosječnog neto uvoza dizela u Hrvatskoj, nešto više od četiri dana domaće potrošnje te oko 4,7 posto ukupnih obveznih zaliha. Prodaju će provesti Agencija za ugljikovodike, i to po tržišnim cijenama koje se određuju prema relevantnim europskim burzovnim kotacijama.
Premijer Andrej Plenković upitao je radi li se o izvanrednoj mjeri, na što je ministar Šušnjar odgovorio: “Ovo ništa nije izvanredno i u duhu je solidarnosti s drugim zemljama koje su primorane to napraviti. Mi u smislu sigurnost naše opskrbe apsolutno imamo sve pod kontrolom”, prenosi Danas.hr.
