SVE O UVOĐENJU EURA

Za sedam mjeseci na bankomatima ćemo podizati samo eure: Evo koji će biti najmanji apoen

Ilustracija: Riportal - M.L.

Hrvati već sada 70 posto štednje drže u eurima, a najveća promjena bit će nam ona na bankomatima

Hrvatska je jučer stigla na korak do uvođenja eura kao službene valute. Nakon što su Europska komisija i Europska središnja banka objavile pozitivno Konvergencijsko izvješće o napretku Hrvatske u ispunjavanju kriterija za uvođenje eura, ostalo je još samo da EK da konačno zeleno svijetlo na sastanku Vijeća ministara financija u Bruxellesu, koji je zakazan za 12. srpnja.

Iako mnogima to i dalje to zvuči apstraktno, plaćanje eurima je stvarnost koju ćemo morati prihvatiti brže nego što smo svjesni. Za sedam mjeseci na bankomatima se više neće podizati kune, a već 5. rujna na svim prodajnim mjestima u Hrvatskoj pojavit će se cijene u eurima.

Prelazak na preračunavanje u eurima trebalo bi nam olakšati razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Ono će trajati godinu dana od kada euro postane obavezna valuta u Hrvatskoj, do 31. prosinca 2023. godine. To je ujedno i mehanizam koji bi trebao zaštiti građane od proizvoljnog zaokruživanja cijena. Zaokruživanje cijena u kunama koje će stajati pored vrijednosti u eurima propisano je Zakonom u uvođenju eura.

Zaokruživanje na dvije decimale

“Jedinične cijene roba i usluga koje su iskazane na više od dvije decimale, nakon preračunavanja zaokružuju se i iskazuju s istim brojem decimala kao prije preračunavanja. Ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena. Ako je druga decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za jedan”, stoji u Zakonu.

A to znači da će 20 kuna, čija je točna vrijednost 2,65445617 eura, biti zaokruženo na 2,65 eura. Jedan će euro, čija je točna kunska protuvrijednost 7,53450 kuna, iznositi, kao i sada, 7,53 kune.

Osim što do tada vrijedi dvojno iskazivanje cijena, 31. prosinca također je i datum do kojeg će biti moguće zamijeniti kune u eure. Iz Hrvatske udruge banaka objašnjavaju nam kako će sve banke u državi tijekom tih 12 mjeseci bez naknade mijenjati najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, a iznad tog ograničenja banke mogu zaračunati naknadu. Za one kojima i nakon 12 mjeseci ipak ostane nešto gotovine u kunama, zamjena će još neko vrijeme biti moguća u Hrvatskoj narodnoj banci.

“Također, banke su ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovine, a sve informacije će biti pravovremeno, jasno i čitljivo istaknute u poslovnicama i na internetskim stranicama banaka”, kažu iz HUB-a.

Nova bankomatska mreža

U bankama već teku aktivne pripreme za novu bankomatsku mrežu, s obzirom na to da će se svi bankomati trebati prilagoditi formatu eura, koji je nešto veći od kuna. Ona će, kako kažu iz HUB-a, biti spremna 1. siječnja 2023. godine.

Odlična vijest za građane koji žale za vremenima kada se na bankomatima moglo podići i 50 kuna je da će najmanji apoen u bankomatima biti 10 eura. To, naravno, znači da će se moći podizati i manje novaca od 100 kuna, što je do sada bio najmanji apoen na gotovo svim bankomatima.

“Regulator će voditi računa o tome da građani budu opskrbljeni dovoljnom količinom gotovine, te će bankomati biti opskrbljeni apoenskom strukturom koja je prikladna za stanovništvo. Konkretno, od 1. siječnja 2023. godine klijentima će biti raspoložive novčanice od 10 i 20 eura, a postupno će se uvoditi u ponudu novčanice od 50 i 100 eura, ovisno o procjeni svake pojedine banke na temelju analize potrošnje i učestalosti korištenja bankomata na pojedinim lokacijama”, objasnili su iz HUB-a.

Kakvo će biti stanje na bankomatima diljem države, pitali smo i pojedine banke. Tako će najmanji apoen od 10 eura biti zajednički za sve banke, dok će razlika postojati s obzirom na najveći. Iz Addiko i Erste banke su nam odgovorili kako će najveći apoen u njihovim bankomatima biti onaj od 50 eura, dok će druge velike banke postupno uvoditi apoen od 100 eura. OTP banka će, primjerice, na nekim lokacijama uvesti apoen od 100 eura, dok će se na nekima zadržati na 50.

Razdoblje dvojnog opticaja

Što se tiče novca na računima građana, Zakonom je regulirana konverzija kunskih sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima u eure te će ona biti provedena automatizmom, po fiksnom tečaju i bez troškova za klijente.

A dva tjedna od uvođenja eura, dakle do 14. prosinca, trajat će razdoblje dvojnog opticaja u kojem će biti moguće plaćati i kunama i eurima.

“Poslovni subjekti bit će dužni potrošaču koji je platio robu ili uslugu gotovim novcem kune, ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Iznimno, ako poslovni subjekt neće biti u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, moći će ostatak vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune. To bi se primjerice odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge poslovne subjekte odnosno primatelje plaćanja”, objasnili su iz Ministarstva financija.

I dok određene grupacije građana već sada znaju da će im faliti hrvatska kuna, pretpostavlja se da za većinu uvođenje eura neće biti problem. U hrvatskim je bankama već sada 85 posto depozita u stranim valutama, a čak 70 posto svoje štednje Hrvati drže u eurima.

Što se tiče rasta cijena, gospodarske nepogode kroz koju su prošle mnoge EU članice nakon što su uvele euro, o tome se trenutno može samo nagađati. Iz Vlade, kao i HNB-a, tvrde da će povećanje cijena biti jednokratno, a nakon toga će se one brzo ponovo normalizirati pod utjecajem konkurencije, piše RTL.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views