Najjeftiniju cijenu od 11,99 kuna drže robne marke trgovaca, koje su se početkom godine prodavale i za 6,99 kuna
Jedna litra brendiranog suncokretova ulja u trgovinama se trenutno prodaje za 14,99 kuna, a unazad šest mjeseci do godine dana se na polici se moglo naći i za 8,99-10,99 kuna, a na akciji za 7,99 ili pak konkurentske uljare za 7,19 kuna.
Najjeftiniju cijenu od 11,99 kuna drže robne marke trgovaca, koje su se početkom godine prodavale i za 6,99 kuna. Za popularno pakiranje suncokretovog od 1,2 l kod nekih trgovaca treba izdvojiti i 17,49 kuna, gotovo dvostruko nego što je koštalo prije godinu dana (9,99 kn), piše Večernji list.
Svi proizvodi od travnja poskupljuju
Stručnjaci za prehrambenu industriju tvrde kako su cijene jestivih ulja kod nas najviše u posljednjih 13 godina, a potrošači koji posljednjih mjeseci svjedoče i višim cijenama brašna, šećera, proizvoda od žitarica itd. pitaju se je li to samo uvertira za novi cjenovni šok koji bi mogao uslijediti, prenose Vijesti.hr.
Prema riječima direktora Croatiastočara Branka Bobetića, cijene kod nas rastu sporije nego u ostatku EU. Primjerice, prosječni rast cijena hrane u prvih pet mjeseci ove godine na nivou EU iznosio je 0,5 posto, dok je potrošačka košarica u Hrvatskoj u totalu jeftinija za 1,3 posto. Meso je u EU poskupjelo 0,5, a mlijeko 0,7 posto, a u RH je, tvrdi Bobetić, meso jeftinije 3,1, a mlijeko 2,1 posto, kaže Bobetić.
Što će to dalje značiti s obzirom na nekonsolidirano tržište robom široke potrošnje u Hrvatskoj i veliki broj trgovaca, tek će se vidjeti. No čini se kako je akcija sve manje i mnogi trgovci sad već teško “koče” s cijenama nekih artikala, pa tako i ulja. UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO) ovih dana donosi ohrabrujuće vijesti kako su globalni indeksi cijena hrana u lipnju konačno prvi pali nakon uzastopnog rasta u proteklih 12 mjeseci.
No suša i klimatske promjene, pad svjetskih zaliha, velike oscilacije u proizvodnji, golema potražnja Kine te velika očekivanja od ovogodišnje žetve, ali je vremenske neprilike mogu učas uništiti pozitivna predviđanja.
“S jedne strane, porasle su cijene različitih prehrambenih sirovina, posebice uljarica, od kojih su neke dostigle svoj povijesni rekord i maksimum, a s druge i cijene primarne i kontaktne ambalaže (kartona, papira, plastike, plastičnih granulata…) koji se koriste za ambalažu većine prehrambenih proizvoda. Treći pak faktor porast je cijena logistike. Tijekom pandemije koronavirusa u nabavnom su se lancu događali brojni zastoji, kašnjenja i obustave dostave”, tvrdi jedan od većih trgovaca na tržištu.
“Činjenica je da je hrvatsko tržište općenito jako konkurentno, i u proizvodnji i u trgovini hrane, pa se i trgovci i proizvođači trude maksimalno amortizirati povećane troškove sirovina i ne prenositi ih dalje na finalnu cijenu proizvoda za potrošače. No unatoč svemu tome i znatnim naporima koji su u to uloženi, svi imaju granicu isplativosti do koje smiju ići”, rekao je trgovac. Objašnjava kako dodatni pritisak na lanac opskrbe i cijene potencira i rast energenata. Sustav cijena burzovnih roba apsolutno je poremećen, ali se vide naznake regulacije tržišta, samim time što su se izlaskom iz karantene pokrenula i najveća europska gospodarstva.
Slično kaže i direktor Lonia trgovine Drago Munjiza. “Ulje gotovo svaki mjesec poskupljuje, pa je ulazna cijena sa 7-8 kuna iz prvog kvartala skočila na više od 9 kuna na današnji dan. Robna marka na polici se prodaje za 11,98 kn, a brendovima poput Zvijezde redovita je cijena više od 14 kuna, ali se na akcijama mogu kupiti i za oko 12 kuna”, kaže Munjiza.
Prema analizi Lonije, koju na svojim policama rade svakih nekoliko mjeseci, evidentno je da je kod njih, primjerice, litra Zvijezdina suncokretova ulja u travnju ove godine bila u prosjeku 11,07 kuna, a sada košta 12 kuna, što je rast gotovo za kunu ili gotovo 10 posto. S obzirom na nepredvidljivost te burzovne robe, statistika Croatiastočara kaže pak kako su maloprodajne cijene ulja i masti u Hrvatskoj u travnju i svibnju ove godine u odnosu na 2015., koju uzimaju kao nultu godinu, rasle između 10,7 i 11 posto, a u EU u istom razdoblju između 13,4 i 14,6 posto.
“Ostale cijene zasad su niže i krajnji potrošač nikada nije imao jeftiniju osnovnu košaricu, pogotovu ako kombinira više akcijskih cijena u više trgovačkih lanaca”, tvrdi Munjiza. Slaže se da trend nije dobar, ali poskupljuje sve: nafta, bakar, žitarice, struja, plin itd., rekao je.
Analiza potrošačkih cijena Croatiastočara pokazala je kako su od u svibnju 2021. u odnosu na isti mjesec 2015. kruh i brašno u RH skuplji 5,4 posto, meso i mesni proizvodi 3,9, riba i riblji proizvodi 4,9, mlijeko, sir i jaja 2,2, voće 8, povrće 7,4, mineralna voda i sokovi 14,4 posto, a kava, čaj, kakao 4,9 posto.
