Na meti su najčešće poljoprivrednici i sa štetama na usjevima, ali vremenske nepogode, pogađaju i građane
Tuča, mraz, suše, požari, poplave i posljednje olujno nevrijeme u Čazmi. Sve se to dogodilo ove,a događalo se i prethodnih godina.
“Od 2019. do 2021. godine prijavljeno je 3,3 milijarde kuna štete, a povjerenstvo je isplatilo sa svojim skromnim budžetom nešto više od 34 milijuna kuna”, iznio je Darko Sobota, predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od nepogoda, izvještava Sanja Čatipović za RTL.hr
Potresi su regulirani posebnim zakonima, tako da su većinu ovih šteta pretrpjeli poljoprivrednici. Manji dio odnosi se na štete na osobnoj imovini, poput kuća. Državno povjerenstvo raspolaže s 20 milijuna kuna na godinu i iznos koji dodjeljuje ne može biti veći od pet posto potvrđene štete, ali država novac može dati i iz ostalih izvora, posebice u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu.
“Za šest županija pogođenih tučom početkom ljeta, alocirali smo 54 milijuna kuna – za nerazvrstane ceste i određenu uništenu komunalnu infrastrukturu”, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
A 620 milijuna kuna od 2017. otišlo je za potporu poljoprivrednicima pri sklapanju polica osiguranja. No, još uvijek je broj osiguranih koji se ne oslanjanju na pomoć države premalen. i kada se radi o poljoprivredi ali i kada se radi o privatnoj imovini.
“Ako se referiram na područje Čazme, prema dostupnim informacijama Croatia osiguranje ima 150 osiguranih objekata, a postoji 3500 stambenih objekata, ako se multiplicira ta brojka na ostala osiguranja to bi bilo značajno ispod 20 posto”, rekao je Robert Vučković, član uprave osiguravajuće kuće.
A europski je prosjek 80 posto, kažu iz osiguravajuće kuće. Iz Hrvatskog ureda za osiguranje kažu kako su samo potresi 2020 uzrokovali 128 milijardi kuna štete. Osiguravajuće kuće isplatile su 608 milijuna kuna. Premija osiguranja imovine od potresa u Hrvatskoj je u 2021. iznosila 59 eura po stanovniku, što je tri puta manje od prosjeka Europske unije.
U kategoriji osiguranja od požara i elementarnih nepogoda bez potresa do kraja 2021. zaračunata bruto premija iznosila je 645,5 milijuna kuna, što je 5,5 posto ukupne bruto premije na tržištu osiguranja – poručili su iz HANFA-e.
“Postupak je bitno bolji kada se proglasi elementarna nepogoda u ostalim slučajevima morate dokazivati je li bio mraz kakav je bio propisan ili se to zove poledica. Problem nije kod isplate već kod ugovaranja – morate biti adekvatno osigurani da ne bude prekasno”, rekao je odvjetnik Marko Ramljak.
A prirodnih je nepogoda sve više. lani je suša poljoprivrednike stajala gotovo 700 milijuna kuna. Ove godine 11 županija proglasilo je zbog suše – elementarnu nepogodu. I dok se te štete koje bi ove godine mogle biti rekordne još zbrajaju, već se gomilaju nove, izvještava Sanja Čatipović za RTL.hr
