Živi zid najavio je da kani pokrenuti referendum za ukidanje financiranja političkih stranaka iz proračuna
Političari trebaju biti zadnji u raspodjeli proračunskog novca, ako uopće i zadnji, a ne kao sada – među prvima, poručio je predsjednik Živog zida i saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić nakon što je najavio prije koji dan da će njegova stranka u svibnju organizirati prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se u potpunosti ukinulo financiranje političkih stranaka iz državnog proračuna, pod motom ‘Uzmite novac strankama’.
“Najkasnije u svibnju prikupit ćemo minimalno 500.000 potpisa, baciti ih na stol ovoj vladajućoj kasti i reći vaše vrijeme je gospodo prošlo”, poručio je Tihomir Lukanić, glavni tajnik Živog zida koji smatra da bi se stranke trebale financirati isključivo iz članarina i donacija.
U Živom zidu, za koji je Državna revizija utvrdila da nije adekvatno, transparentno i namjenski trošio novac, uvjereni su da izostanak proračunskog financiranja neće potaknuti korupciju, nego upravo suprotno – vidjet će se tko koga financira.
“Stotine milijuna kuna političke stranke desetljećima dobivaju iz državnog proračuna, a istodobno nema novca za skupe lijekove, bolesnu djecu, radnike Uljanika, stambeno zbrinjavanje, upozoravaju iz Živog zida, koji nije prvi javno istupio s idejom ukidanja financiranja političkih stranaka iz proračuna. Naime, ta se ideja s vremena na vrijeme već godinama s različitih strana pojavljuje u javnosti.
Kako se raspodjeljuje novac iz proračuna?
Za 2019. godinu stranke i nezavisni zastupnici dobili su 56,4 milijuna kuna iz državnog proračuna, koje će im biti doznačivane tromjesečno. Važno je reći da se novac raspodijeljen s obzirom na stanje u trenutku konstituiranja Sabora, prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
Stranke novac dobivaju i iz lokalnih proračuna (RTL)
Nakana te odredbe bila je destimulirati mijenjanje stranačkih dresova, ali kao što je i više nego dobro poznato – nije urodila plodom. Od početka mandata 30-ak zastupnika i zastupnica je promijenilo stranačke dresove, a pitanje je koliko će ih još učiniti isto do kraja mandata.
Koliko je novca tko dobio?
Najviše novca, 21,3 milijuna kuna, pripalo je HDZ-u, a potom slijedi SDP s 14,1 milijun kuna. Mostu će ove godine iz proračuna sjesti 5,3 milijuna kuna, HNS-u 3,5 milijuna kuna, HSS-u 1,9 milijuna kuna, a zastupnici Živog zida, IDS-a i SDSS-a za rad u ovoj godini imaju osiguranih 1,1 milijun kuna dok će Promijenimo Hrvatsku, HDS i HSU dobiti 734.000 kuna.
HRAST, SNAGA, HDSSB, Narodna stranka – Reformisti, Abeceda demokracije te nezavisni zastupnici Željko Glasnović, Robert Jankovics, Furio Radin, Vladimir Bilek i Veljko Kajtazi dobit će po 367.000 kuna, kao i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti dok će Ermina Lekaj – Prljaskaj dobiti 403.000 kuna jer saborske zastupnice kao predstavnice podzastupljenog spola imaju pravo na 10 posto veću naknadu.
Novac se raspodjeljuje s obzirom na stanje u trenutku konstituiranja predstavničkog tijela (RTL)
Na sve to treba dodati i novac koji stranke dobivaju iz lokalnih proračuna također s obzirom na broj zastupnika u skupštinama i vijećima kao lokalnim predstavničkim tijelima.
Kako stoje stvari u Europskoj uniji?
”U gotovo svim zemljama Europske unije osigurano je financiranje stranaka iz javnih izvora, bilo da je riječ o redovnom financiranju stranaka, izbornoj promociji ili nekim drugim svrhama. Izuzetak je Italija, koja je odustala od javnog financiranja. Zakon koji je izglasan u vrijeme premijera Enrica Lette 2013. godine, uveo je postepeno smanjivanje javnog financiranja kroz tri godine, da bi u četvrtoj godini bilo potpuno ukinuto. Populistički pokret Pet zvijezda, kritizirao je postupno ukidanje, tražeći trenutnu zabranu financiranja stranaka iz javnih sredstava i zahtijevajući od stranaka da odmah vrate novac. Živi zid preuzeo je očito njihovu ideju ukidanju javnog financiranja koju Gong ne podržava”, za Vijesti.hr kazala je Oriana Ivković Novokmet, stručna suradnica u Gongu.
”Smatramo da se političke stranke trebaju financirati iz javnih sredstava, kao i u ostalim zemljama EU, gdje se javni novac dijeli prema mjestima u parlamentu ili brojem glasova, a dijelom se mogu financirati iz donacija. Smatramo da bi oslanjanje stranaka na isključivo privatne financije predstavljalo opasnost od pretežitog utjecaja korporacija ili bogatih pojedinaca. Političke stranke su važne za održanje i razvoj demokracije pa nam nije sporno njihovo javno financiranje, uz inzistiranje na transparentnosti političkih stranaka i razumno, odnosno odgovorno upravljanje javnim sredstvima”, istaknula je Ivković Novokmet.
Oriana Ivković Novokmet, Jelena Berković – Gong (Patrik Macek/PIXSELL)
Može li ukidanje financiranja stranaka iz proračuna biti tema referenduma?
Ideje da treba ukinuti financiranje političkih stranaka iz proračuna u Hrvatskoj, kako rekosmo, nije se prvi, a vjerojatno niti posljednji sjetio Živi zid, no oni su ti koji su sada najavili da će kampanju za izbore za EP iskoristiti kako bi prikupljali potpise za referendum kojim bi se ukinulo financiranje političkih stranaka.
Podsjetimo, za održavanje referenduma potrebno je prikupiti oko 370.000 valjanih potpisa, a Živi zid najavljuje da će ih skupiti najmanje pola milijuna. No, upitno je može li to uopće biti pitanje za referendum i tu se mišljenja naših sugovornika razilaze.
”Ne znamo točno kakvo bi bilo formulirano pitanje, ali načelno – način financiranja političkih stranaka može biti predmet referendumskog pitanja”, smatraju u Gongu.
”Takav referendum bio bi protivan strukturalnim obilježjima Ustava RH, tj. ustavnom identitetu RH i kao takav bio bi neustavan te bi ga Ustavni sud RH zabranio”, kazala je za Vijesti.hr ustavna stručnjakinja Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Sanja Barić (Nel Pavletić / PIXSELL)
Na tragu onih koji upozoravaju da je javno (iz proračuna) financiranje djelovanja stranaka jedno od temeljnih vrijednosti demokratskih političkih sustava, Barić je istaknula: ”Financiranje političkih stranaka iz državnog proračuna je jedna od osnovnih poluga ustavnih demokracija za kontrolu i sprječavanje korupcije. Drugi je, u ovom kontekstu, ograničenje visine donacija i visine sredstva koja se smiju utrošiti”.
