Još jučer se more na Pećinama činilo kristalnom bistro i idealno za uživanje u plivanju no danas se situacija pogoršala
More je naime poprimilo smeđe-zelenu boju i prilično je zamućeno pa odbija kupače od plivanja i samim svojim izgledom.
Ove prizore zabilježili smo na plaži Sablićevo na kojoj danas ima kupača (koji se samo sunčaju!) usprkos zabrani prilaska plaži zbog opasnosti od odrona (OVDJE).
Prizor zamućenog mora, do čega je došlo iz zasad nepoznatih nam razloga, a najvjerojatnije zbog naglog zatopljenja i prirodnih procesa, odbija od plivanja sve one koji su danas poželjeli otplivati barem par minuta. O čemu bi se ovdje moglo raditi upitali smo doc. dr .sc. Darija Vukić Lušić, diplomiranu sanitarnu inženjerku koja je ustvrdila kako je izgledno da se radi o cvjetanju mora prokomentiravši i nedavno objavljenu ocjenu o izvrsnoj kvaliteti mora na riječkim plažama (OVDJE).
“Ispitivanja kakvoće mora odnose se na ispitivanje prisustva bakterija u morskoj vodi pa je moguće da je more s te strane izvrsne kakvoće a da zbog “cvjetanja” nije vizulano privlačno već se doima zamućenim. Ne mogu kategorički tvrditi jer ovu pojavu danas nisam vidjela uživo, ali po vašem opisu i fotografijama mogu reći kako se najvjerojatnije radi o takozvanom prirodnoj pojavi cvjetanja mora”, rekla nam je doc. dr .sc. Darija Vukić Lušić.
Kako kaže Hrvatska enciklopedija, “cvjetanje mora (engl. red tide: crvena plima – zbog crvene boje mora) je pojava naglog razmnožavanja zelenih algi (zelena boja mora) ili dinoflagelata (životinjskih bičaša).
Javlja se u proljeće ili ljeti, ako se u moru dotokom s kopna, oborinama ili dizanjem vode iz morskih dubina (engl. upwelling), pojavi višak hranjivih soli (fosfata, nitrita ili nitrata). Štete nastaju kada zbog iscrpljivanja hranjivih soli ugibaju namnožene alge i bičaši, a nastalu neživu organsku tvar (detritus) razgrađuju aerobne bakterije uz potrošnju kisika.
U sjevernome dijelu Jadranskoga mora, početkom i do druge polovice XX. stoljeća, cvjetanje mora opažano je kao povremena pojava, jednom u dvije do šest godina. U drugoj polovici XX. stoljeća, ono se javlja svake godine, a pokatkad i dvaput godišnje. Uzroci toj pojavi u Jadranskome moru nisu još sasvim razjašnjeni, a glavnim se uzrokom smatra donos hranjivih soli iz sjevernih talijanskih poljoprivrednih područja, poglavito rijekama Po i Adige”, piše Hrvatska enciklopedija.
Foto & video: Riječanin
