‘Njih uzbuđuje samo vatra’
Tko su oni koji uživaju u vatrenim stihijama – iznenađuje podatak da je piromanija vrlo rijetka u Hrvatskoj. Riječ je o dijagnozi koju postavljaju psihijatri i liječe ju. Požare često osobe podmeću iz drugih poticaja.
Iz slučaja u Šibeniku vidljivo je da je uhićena osoba dosad podmetnula već nekoliko požara. Kako je onda moguće da je na slobodi i da ju nitko ne kontrolira? Sustav je i u ovome zakazao jer takve osobe uglavnom prođu s blagim kaznama i nikakvim sigurnosnim mjerama kada budu puštene na slobodu
Psihijatar i sudski vještak Ante Bagarić kaže da se dosad susreo s malim brojem pravih piromana.
“Piromanija u svom pravom obliku je rijedak psihijatrijski i psihički poremećaj. Malo požara na svijetu su uzrokovali piromani. To je rijetki poremećaj. Takve osobe su bolesne na taj način da njima uzbuđenje izaziva samo vatra”, rekao je Bagarić.
U većini slučajeva požar podmetnu osobe koje će od njegovih posljedica imati koristi ili su nemarne i bezobzirne, tvrdi Bagarić:
“Od svih požara koji su izazvani, psihopati su ta kategorija ljudi koja je najčešći uzročnik. Zašto oni izazivaju požare? Vatra nanosi veliku štetu, materijalnu i ljudsku, a psihopati su tip ljudi koji mogu uživati samo kada nanose bol drugim ljudima”.
Lani je gorjelo više od 2400 požara, a policija je procesuirala 69 počinitelja. Ove godine gorjelo je više od 3600 puta, a policija je pronašla 229 počinitelja.
“Način uzroka požara i svega, taj dio je općenito teško dokazati. Možemo sumnjati u nekoga, ali dok se ne potkrijepi sve podacima, teško je reći da je netko kriv dok sve nije složeno”, rekao je Darko Dukić, šibensko-kninski vatrogasni zapovjednik
A kada se proglase krivima, osobe koje su podmetnule požar mogu dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora. Ipak, vrlo brzo opet završe na slobodi.
“Često se izriču kazne koje jesu prvoizrečene i koje zakon propisuje, a onda se one prenamjenjuju u parapenalne sankcije, u uvjetnu osudu, u rad za opće dobro”, kazao je odvjetnik Veljko Miljević.
Odvjetnici na sudu okrivljenike brane na račun smanjene ubrojivosti kako bi im suci dosudili blažu kaznu. U konkretnom slučaju iz Šibenika, gospođa je prošla – s ambulantnim liječenjem.
“To sad jasno treba vidjeti sa strane suda i dobiti izvješće od njih, je li se sve provodilo onako kako se treba provoditi ili smo opet malo zažmirili i izrekli smo da formalno treba liječenje pa da za opće dobro i onda se to pretvori u ništa i onda takvi ljudi ili iz svoje bezobzironosti ili psihopatologije nastavljaju sa svojim ponašanjem”, kaže psihijatar Bagarić.
Odvjetnik Miljević zato napominje da sudovi uz kazne trebaju određivati i mjere sigurnosti: “Treba daleko više paziti postoje li uvjeti za izricanje sigurnosnih mjera u pravcu liječenja, znači psihijatrijskog liječenja. Ali imamo te urede za probaciju koji mogu nadzirati provođenje tih mjera”.
A upravo je u sustavu problem, tvrde stručnjaci, jer je spor i ne čini dovoljno da se spriječi nova opasnost za društvo.
Goran Latković
Više u VIDEOPRILOGU:
