Grad Rijeka ima vrlo bogatu tradiciju i nasljeđe kako u kulturnom tako i gospodarskom životu. U prilog tome ide i činjenica kako se ove godine obilježava 120 godina od osnivanja organiziranog javnog prijevoza putnika.
Činjenica da je potkraj 19. stoljeća neveliki broj europskih gradova imao organizirani javni gradski prijevoz pokazuje kako je Rijeka bila među onim vodećim gradovima koji su na najbolji mogući način vrednovali tehnička i civilizacijska dostignuća i koristili se njima.
Prateći sve promjene koje je proživljavao ovaj grad i ovaj kraj, javni je prijevoznik uvijek bio tu, dijeleći sudbinu s gradom i njegovim žiteljima. Javni gradski prijevoz prošao je sve razvojne faze djelatnosti, od tramvaja koji je najduže vladao riječkim prometnicama, pune 54 godine, preko trolejbusa i njegovih osamnaest godina prometovanja, do današnjih autobusa.
Poštovanja vrijedan stotinu i deseti jubilej javnog gradskog prijevoza putnika stvaralo je tisuće i tisuće generacija. Svi ti hrabri, sposobni i vidoviti ljudi dio su povijesti javnog gradskog prijevoza, Autotroleja i grada Rijeke.
Počeci
Prema pisanju tiska iz 19. stoljeća, prvi se javni prijevoz putnika u Rijeci obavljao kočijama i omnibusima na konjsku vuču, koji su mogli prevesti deset do petnaest putnika. Na osnovi propisa koji je donijela Općina, prijevoz je tekao određenim linijama prema utvrđenom voznom redu. Fijakerska je služba imala dvije polazne stanice u gradu: jednu u Via Adamich ispred Gradske štedionice (danas Gradska knjižnica), i drugu ispred željezničkog kolodvora. Hoteli su imali svoju fijakersku službu koja je uglavnom bila na usluzi gostima. Pojava tramvaja koji je od sredine 19. stoljeća osvajao Europu, navela je riječke gradske oce na razmišljanje o uvođenju modernijeg putničkog prijevoza.
Riječka je općina 1892. godine objavila javno nadmetanje za izgradnju tramvaja za prijevoz putnika i robe na koji se, između ostalih javio i barun Oscar Lazzarini. Gradske vlasti prihvatile su njegovu ponudu uz uvjet da umjesto tramvaja na konjsku vuču odmah uvede električni tramvaj. Općina je 1896. sklopila Ugovor o izgradnji i prometu električnog tramvaja u gradu Rijeci, a koncesija je izdana na pedeset godina. Koncesionarsko društvo, čiji je vlasnik u međuvremenu postala Komercijalna banka u Pešti, odobrilo je izgradnju jednotračne pruge duljine 4.400 metara. Općina je odobrila da se na tramvajima utisne grb, a električna struja osigurana je iz centrale koja se nalazila u neposrednoj blizini tramvajske remize na Školjiću. Stvorivši tako sve uvjete, 7. studenoga 1899. krenula su prva tramvajska kola od mosta na Rječini uzduž Fiumare prema zadnjoj stanici na Pioppi, na jednotračnoj pruzi četiri kilometra dugoj, što je Rijeku svrstalo u red modernih gradova u Europi.
Taj se dan smatra početkom organiziranog javnog prijevoza putnika u Rijeci.
Riječki električni tramvaj
U početku, kada tramvaj postaje okosnicom javnoga gradskog prometa u Rijeci, Riječki električni tramvaj raspolagao je s osam motornih tramvajskih kola. Svaka kola mogla su prevesti 28 putnika, a imala su šesnaest sjedećih i dvanaest stajaćih mjesta. Tramvaj je zimi vozio od 7 do 22 sata, a ljeti od 6:30 do 22:30.
Početkom 1902. godine Općina Rijeka odlučila je pod svoju upravu staviti sve komunalne gradske službe. Započela je pregovore s Komercijalnom bankom iz Pešte, vlasnicom gotovo svih dionica Riječkog električnog tramvaja. Nakon višegodišnjih pregovora Općina Rijeka i Komercijalna banka potpisale su ugovor o kupnji Riječkog električnog tramvaja. U siječnju 1909. uprava svih komunalnih službi grada prelazi u jedinstveno poduzeće Javnih službi grada Rijeke. U sastav novog poduzeća ušli su Gradski vodovod, Gradska električna centrala, Spalionica smeća, Služba za skupljanje i odvoz smeća i pranje ceste i Gradski električni tramvaj.
Već 1914. jednotračna pruga pokazuje se nedovoljnom za pokrivanje naraslih potreba grada te počinje izgradnja dvokolosiječne pruge, koja je zbog rata dovršena tek 1921. Godine 1928. na Školjiću je izgrađena nova remiza s mogućnošću garažiranja deset tramvajski kola.
Izvor: Autotrolej.hr
