Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj u HNK Ivana pl. Zajca u okviru obilježavanja Dana sv. Vida, zaštitnika Rijeke, dodijeljena su javna priznanja Grada Rijeke.
Gostima su se tradicionalno obratili predsjednik Gradskog vijeća grada Rijeke Andrej Poropat, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić, a svečanost je uveličao predsjednik RH Zoran Milanović.
Čestitajući svim Riječankama i Riječanima dan njihova grada, predsjednik RH Milanović je kazao, osvrnuvši se na nedavna događaja, kako se Rijeka ne treba plašiti tuđih teritorijalnih pretenzija.
„Rijeka je grad poseban. To je treći hrvatski grad, ekonomski i drugi, grad koji ima drugačiju povijest od mnoštva hrvatskih posebnosti, hrvatskih regija, krajeva, čak malih emocionalnih kontinenata koji čine našu zemlju. Onaj koji zna gdje je i koji mu je identitet neće se previše iznervirati što netko nemiran voli fantazirati o nečemu što je hrvatski, ali prije svega jedan otvoreni grad“, poručio je predsjednik Milanović.
Predsjednik Milanović prisustvovao je i svečanom otvaranju Europske prijestolnice kulture, istaknuvši kako u manifestaciji nije vidio nikakve avete prošlosti, već jednostavnu retrospektivu identiteta i pokazatelj u kojem pravcu grad ide. Osvrćući se na projekte, od kojih su neki, poput nove bolnice ili ceste D403 projektirani za vrijeme mandata Vlade kojoj je bio na čelu, predsjednik Milanović izrazio je optimizam za opstanak brodogradilišta 3. maj.
Predsjednik Gradskog vijeća Poropat: Potencijali grada u otvorenosti, kritičnosti i humanosti
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Rijeke Andrej Poropat istaknuo je kako kao potencijale našeg grada uočava otvorenost, kritičnost i humanost koja je posebno do izražaja došla tijekom pandemije korona virusom, kada je napravljena barijera COVID-u 19 u našem gradu.
„Ponosan sam i da je Rijeka jedini grad u Hrvatskoj koji je u pandemiji svojim poduzetnicima ponudio apsolutno sve dostupne mjere. Svi gradovi imali su nešto, samo je Rijeka imala sve“, kazao je predsjednik Gradskog vijeća Poropat, dodajući kako su poduzetnicima osim toga, namijenjeni i ostali kvalitetni gradski programi.
Sustavno se nadograđuje gradska poduzetnička infrastruktura; stvara se poticajna poduzetničke atmosfere za razvoj malih i srednjih poduzeća, Proizvodni park Torpedo sa znanjima i resursima iz aditivnih tehnologija; zatim Inovacijski klaster Centar kompetencija za pametne gradove koji je predvođen gradskim društvom Smart RI nedavno započeo svoju 150 milijuna kuna vrijednu smart city priču. U tijeku je i evaluacija projekta Energana – inkubatora za kreativne tehnologije i IT industriju, koji će dio bivše Hartere pretvoriti u mjesto kreative i inovacija. I svi su oni, da i to naglasim, sufinancirani sredstvima Europske unije. Startup inkubator ili izgradnja Poduzetničke zone Bodulovo također spadaju među cjelovite odgovore na aktualne izazove poduzetništva u Rijeci.
Gradonačelnik Obersnel: EPK kreće u novi život nakon korone
I riječki je gradonačelnik Vojko Obersnel osvrnuo na epidemiju koronavirusa, kazavši kako je iznimno ponosan na disciplinu i odgovornost Riječana.
„Mislim da smo, kao grad, pokazali da smo složni kada je najpotrebnije, da znamo koje su prave vrijednosti, da smo solidarni i da znamo biti najbolji, kada je najteže. Svjesni smo da je novi ispit, još i zahtjevniji, pred nama. Proračun je do kraja godine izgubio, procjenjujemo, najmanje 150 milijuna kuna, a naš je zadatak ne zaustaviti važne investicije i razvojne projekte kako bi poduzetnici nastavili raditi, a građani osjetili vidljive rezultate za sva sredstva koja izdvajaju u lokalni proračun“, poručio je gradonačelnik.
Dodao je da sada, kada je najgori dio epidemije ipak iza nas, važno da u bivšem Benčiću polako skidamo skele koje su podignute lani na ljeto, pa se svi možemo uvjeriti da Palača šećerane uskoro postaje novi dom Muzeja grada Rijeke, a Ciglena zgrada jedinstvena Dječja kuća. Obnavlja se i nova knjižnica, kao i brod Galeb, koji će također biti značajan doprinos turističkom i kulturnom uzletu Rijeke. Samo u ova četiri objekta uložit ćemo oko 300 milijuna kuna, a to je najveća investicija u kulturne objekte u Hrvatskoj, od njezina osamostaljenja.
„I najveći riječki projekt ove godine, a to je svakako Europska prijestolnica kulture, kreće u novi život nakon korone i ostavit će trag u ovom gradu. Pred nama je još šest mjeseci i želimo ih maksimalno iskoristiti. Vjerujem da ste primijetili da su mnoge aktivnosti Luke različitosti već ponovno pokrenute, a krajem ovoga tjedna predstavit ćemo i cjelokupni, redefinirani program do kraja godine, pa i za 2021. godinu. Nasljeđe ovoga projekta bit će u izgrađenim i uređenim objektima, u novim manifestacijama, u novim programima koji su tu da ostanu. Zahvaljujem svima koji su nam u ovim, zaista izazovnim trenutcima, ali i kroz cijeli projekt Luke različitosti, dali svoju podršku“, glavne su poruke iz govora gradonačelnika, koji je na kraju čestitao dobitnicima gradskih priznanja koji danas, svako u svojem području djelovanja, grade novo nasljeđe Luke različitosti.
Nadbiskup Devčić: u Rijeci vlada gradsko zajedništvo i međusobno prihvaćanje
Riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić istaknuo je kako u Rijeci vlada gradsko zajedništvo i međusobno prihvaćanje i uvažavanje bez obzira na svjetonazorske razlike.
„Sv. Vid je kao sedmogodišnji dječak bio žrtva vjerske netolerancije. Možda smo upravo, jer imamo takvog zaštitnika, posebno osjetljivi na svaki znak bilo kakve svjetonazorske ili nacionalne isključivosti i nesnošljivosti. Ova godina protječe u Rijeci u znaku njezina izbora za ‘Europsku prijestolnicu kulture’. Dobro je pritom ne zaboraviti da neki grad može imati ma kako velebne građevine, trgove, hotele, škole, sveučilišta i slične stvari, ali će unatoč svemu tome biti siromašan i zaostao ako u njemu nema svjetonazorske i nacionalne ne samo snošljivosti nego međusobnog prihvaćanja i uvažavanja“, poručio je nadbiskup Devčić.
Nagrada za životno djelo prof. dr. sc. Antonu Škrobonji
Dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo je prof. dr. sc. Anton Škrobonja, za uspjehe u istraživanju povijesti medicine, aktivnost u Crvenom križu i dostignuća u kreativnoj i rock fotografiji.
Dr. Škrobonja držao je sedam različitih kolegija pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te Splitu i Karlovcu. Potrebno je istaknuti pedesetogodišnju kontinuiranu aktivnost na okupljanju povjesničara medicine. Izučavajući medicinsku povjesnicu zavičaja i domovine objavio je stotinjak stručno-znanstvenih radova i šest knjiga iz tog područja, a preostalih dvadesetak vezani su za zdravstvenu problematiku radioaktivne populacije u Rijeci, pretežito radnika Luke i 3. maja. Poznat je i po dugogodišnjem radu u Crvenom križu, kao i u postignućima u kreativnoj i rock fotografiji. Nerijetko se o Škrobonji govori kao prvom rock fotografu srednje i istočne Europe i evergrinske vrijednosti naše kulture, sudionika u preko 200 izložbi, od kojih je 16 samostalnih, uz četrdesetak nagrada i diploma.
Zahvalivši se na dodijeljenoj nagradi u ime svih ovogodišnjih dobitnika, dr. Škrobonja je zahvalio i ukazanoj počasti i dodijeljenim nagradama upravo u godini kada Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture, koja će u riječkoj povjesnici zacijelo biti zapamćena kao posebna.
„Rezimirajući obrazloženja za nagradu, s ne malo ponosa, nameće mi se spoznaja da sam se sa svojim cjelokupnim opusom na osobit način kretao kulturnim stazama u najširem smislu riječi. Premda naoko zapostavljena, u odnosu na likovnu, glazbenu i ine inačice za kulturu ‘zdravstvena kultura’ jedan je od temelja i preduvjeta razvoja svih kultura, od arhajskih do najnovijih. Zdravlje je naime, oduvijek bio jedan od preduvjeta razvoja, napretka i opstanka u svim sredinama i u svim razdobljima. S tog motrišta naš se grad s pravom ponosi svojom zdravstvenom povjesnicom“, kazao je dr. Škrobonja.
Škrobonja je 1961. godine bio jedan od pokretača u osnivanju instrumentalnog sastava, koji će zatim pod imenom „Uragani“, kao prvi sastav te vrste na ovim prostorima, označiti početak rock pokreta.
„Moj udio u tome je činjenica da sam tijekom narednih desetak godina prateći „Uragane“, i cjeloku-pnu riječku rock scenu postao začetnikom svojevrsne rock fotografije, ne samo u nas, već i u ovome dijelu Europe“, kazao je dr. Škrobonja.
Godišnje nagrade i plakete Grb Grada Rijeke
Također, dodijeljene su i Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ te godišnje nagrade.
Tako su Zlatnu plaketu Grb Grada Rijeke dobili Livio Tončinić za unapređenje, dugogodišnji rad i doprinos na popularizaciji odbojke; Bruno Paladin za izniman doprinos likovnoj umjetnosti i promicanju ugleda grada Rijeke; Terenska jedinica „Dr. Ante Švalba“ Gradskog društva Crvenog križa Rijeka za doprinos odgoju generacija mladih za humanost; prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat (posmrtno) za inovativnost znanstvenih projekata i istraživanja koji su ucrtali Rijeku na pravnu kartu Europe; bivši riječki imam Hajrudin ef. Mujkanović za otvoreni dijalog kojim je utro neizbrisivi trag tolerancije i zajedništva u Luci različitosti; vlasnici Ateliera Rogić, Željka i Boris Rogiću, za posebnost umjetničkog oblikovanja stakla kojim ističu hrvatski i riječki identitet dio kojega su i oni postali te Judo klub Rijeka za 60 godina kontinuiranog rada i doprinosa razvoju judo sporta u Rijeci.
Godišnje nagrade dobili su Dean Lalić za osobiti doprinos promociji Rijeke kroz vizualnu razglednicu i odabir lokacija za snimanje serijala Novine; Zavod za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja KBC-a Rijeka za međunarodnu prepoznatljivost izvrsnosti primjene fizike u medicini; Edi Kučan za izuzetnu odlučnost u preuzimanju odgovornosti za budućnost Brodogradilišta 3. maj; prof. dr. sc. Nikola Petković za doprinos i postignuća od osobitog značaja u posljednje dvije godine u području kulture, odnosno književnosti; Kuglački klub Mlaka za vrhunska ostvarenja u kuglanju i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke; Gradsko kazalište lutaka Rijeka za izuzetne umjetničke dosege i posvećenost lutkarskom i edukativnom radu za djecu te Robert Funčić za izuzetan doprinos glazbenoj umjetnosti na području grada Rijeke.
U prigodnom glazbenom programu, uz ovogodišnjeg dobitnika Porina za najbolji album popularne duhovne glazbe, Andreja Grozdanova, sudjelovao je i Dječji zbor ”Kap” pod ravnanjem Doris Kovačić, Balet HNK Ivana pl. Zajca, glumačko-glazbeni dvojac ”Žlice i gitare” te Gradsko kazalište lutaka Rijeka.
Uoči sjednice ispred ulaza u HNK Ivana pl. Zajca građani su mogli pogledi isječke iz predstave Vježbanje života, dok je na balkonu pjevao zbor HNK Ivana pl. Zajca.
U prigodi blagdana grada Rijeke, na Korzu su tradicionalno nastupili Gradska glazba Trsat i Prve riječke mažoretkinje, a Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809 Rijeka je postrojila odred i izvela Kolo svetog Tripuna.
