Proizvođači okupljeni u Splitu na Danima hrvatskog pršuta otkrivaju je li upitna i kvaliteta zaštićenih hrvatskih pršuta
Kažu iskusni, što tanja feta, to je doživljaj ukusa bolji. A najboljim hrvatskim pršutom ove godine proglašen je krčki, izvještava Rade Županović za RTL.
“Učimo se i u tome, da učimo rezati. Koja je tajna vašeg uspjeha, ovo je druga nagrada koja je stigla u malom vremenskom razdoblju? Rad, rad i rad”, rekao je šampion 8. Dana hrvatskog pršuta Vjekoslav Žužić.
Uz puno rada, nakon dvije teške pandemijske godine, s inflacijom i ratom u Ukrajini, slijedi još izazovnije razdoblje za proizvođače, pa tako i pršutare.
“Naravno da ovisimo o cijenama na tržištu i naravno da nas to sve zajedno zabrinjava, odnosno potrebno je da razmišljamo o cijenama u budućnosti”, kaže Claudia Žužić.
Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko 500 tisuća pršuta, dok potrošnja premašuje milijun komada. Cijena bi do jeseni mogla skočiti i do 50 posto.
“Sada nam slijedi udarac sa strane inflacije isto tako i cijena rasta svinjskoga mesa, koja je u ovome trenutku negdje za 50 posto veća nego što je bila u sezoni soljenja”, rekao je predsjednik Klastera hrvatskog pršuta, Darko Markotić.
Snižavanje stope PDV – a na hranu i poljoprivredni repromaterijal, kojim je država pokušala usporiti rast cijena prehrambenih proizvoda, čini se nedostatnim.
“Iznalazimo sredstva i za dodatne potpore kako bi smo lanac učinili što boljim, otpornijim, u konačnici će on onda biti i bolji za naše potrošače i na kraju manji udar na njih, no u ovom trenutku mi ne možemo predviđati kako će taj rast cijena i u kojem vremenu završiti”, poručuje ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Svjetlo na kraju tunela ne vide ni građani.
“A ništa jest će tko može. Ništa, sve isto kao i druge stvari. Nije samo pršut u pitanju, to nam je najmanji problem”, smatra Splićanka Ljiljana Poklepović.
“Ovo je sad samo pokriće za pohlepu ljudsku. Znači, pohlepa je sad dobila krila i to je glavni problem, eto. Pohlepu je najteže ovladati, i to je uvijek tako bilo, nažalost”, kazao je Zoran Dorčić iz Splita.
Da bi opstali, kažu pršutari, troškove moraju pokriti. Za budućnost pršuta nije ih strah.
“Bit će on dostupan. On će bit kao i danas, jer svatko će odvojit kad mu dođe krštenje ili vjenčanje ili nekakva fešta, tih nekakvih kilo pršuta će se uvijek moći kupiti”, rekao je izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta, Ante Madir.
Jer bez dobrog pršuta nema ni dobre fešte, izvještava Rade Županović za RTL.
