Kineski vojni manevri uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je Peking poručio ‘da neće odustati od uporabe sile’ u svojim naporima za ponovno ujedinjenje
Tajvan je dignuo borbene zrakoplove, stavio svoju mornaricu u pripravnost i aktivirao raketne sustave kao odgovor na velike manevre 34 kineska vojna zrakoplova i devet ratnih brodova u Tajvanskom tjesnacu. Kinezi su jučer izdali naredbu svojim zračnim snagama i mornarici da izvedu veliku operaciju u kojoj je 20 kineskih zrakoplova prešlo središnju liniju tjesnaca, koji se dugo smatrao tampon zonom između otočne države i kontinentalne Kine, tvrde tajvanski vojni dužnosnici.
Riječ je o najnovijoj eskalaciji napetosti između dviju država i dolazi nakon višetjednih kineskih vojnih vježbi u blizini tajvanskog zračnog prostora, zbog čega su službeni Taipei i njegovi američki saveznici bili oprezni u pogledu potencijalne blokade ili izravnog napada.
Kineski upozoravajući vojni manevri uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Mao Ning izjavila da Peking ‘ne obećava odustati od uporabe sile’ u svojim naporima za ponovno ujedinjenje.
Kina već tjednima gotovo svakodnevno šalje ratne brodove, bombardere, borbene zrakoplove i zrakoplove za podršku u zračni prostor blizu Tajvana, nadajući se da će iscrpiti ograničene obrambene resurse otoka i potkopati potporu predsjedniku Tsai Ing-wenu koji se zalaže za neovisnost.
Kineski borbeni zrakoplovi također su se suprotstavili vojnim zrakoplovima iz SAD-a i savezničkih zemalja iznad međunarodnog zračnog prostora u južnokineskim i istočnokineskim morima, u manevrima koje je Peking opisao kao opasne i prijeteće.
Tajvan je odgovorio na prijetnje Kine naručivši više obrambenog oružja od SAD-a i revitalizirajući svoju domaću industriju oružja.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u srijedu je istaknuo prijeteće ponašanje Kine prema Tajvanu kao razlog zašto NATO mora održavati i razvijati suradnju u Indo-Pacifiku.
Govoreći jutros tijekom posjeta Tokiju, Stoltenberg je rekao: “Suradnja s partnerima diljem svijeta, posebno u Indo-Pacifiku, dio je odgovora na opasniji i nepredvidljiviji svijet.”
Iako je rekao da Kina nije protivnik, šef NATO-a naglasio je da ta zemlja postaje ‘sve više i više autoritarna sila’ koja pokazuje asertivno ponašanje, prijeti Tajvanu i razvija vojne sposobnosti koje bi mogle doseći i zemlje NATO-a.
“Više smo nego spremni za daljnje jačanje i širenje partnerstva sa zemljama u ovoj regiji”, dodao je.
Kina je odbacila Stoltenbergove tvrdnje rekavši da je uvijek bila braniteljica mira i stabilnosti, prenosi Net.hr.
