Bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević smatra da je Macronova najava logična s obzirom na to što, kaže, Ukrajina ne može sama izvolijevati pobjedu u ovome ratu. No, vjeruje da francuski predsjednik ne bi učinio ‘ništa nepromišljeno’ te da ovime vjerojatno nastoji poslati poruku Putinu
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da ne isključuje raspoređivanje francuskih vojnika Ukrajini dodajući da su sve opcije otvorene kako bi se osigurali da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine koji će ušao u treću godinu, piše Danas.hr/Net.hr.
“To bi značilo povećanje rizika od izbijanja rata širih razmjera”, pojašnjava bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević za Danas.hr. Time je već zaprijetio i sam ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Ako netko ima želju poslati regularne trupe, to bi sigurno dovelo čovječanstvo na rub vrlo ozbiljnog globalnog sukoba”, kazao je u intervjuu s američkim novinarom Tuckerom Carlsonom zbog čega se ova Macronova izjava promatra s velikom opreznošću.
‘Gdje će Rusija stati ako joj se sad ne kaže dosta?’
Kovačević smatra da je Macronova najava logična s obzirom na to što, kaže, Ukrajina ne može sama izvolijevati pobjedu u ovome ratu. No, vjeruje da francuski predsjednik ne bi učinio “ništa nepromišljeno” te da ovime vjerojatno nastoji poslati poruku Putinu.
“To je možda taktički potez sračunat na to da smanji Putinovu samouvjerenost jer ruski predsjednik u zadnje vrijeme postavlja ultimativne uvjete Ukrajini i Zapadu. Po njemu su uvjeti za pregovore denacifikacija Ukrajine, demilitarizacija i njezin neutralni status. To je sve zajedno zapravo zahtjev za bezuvjetnom kapitulacijom pa pretpostavljam da Macronovo pozicioniranje treba biti poruka Putinu u stilu ‘ne možeš računati na kapitulaciju Ukrajine jer ćemo joj mi pomoći’. Stoji li tu prava namjera da se aktivno sudjeluje? Moguće”, ističe Kovačević.
Bivši veleposlanik u ovoj situaciji povlači paralelu s događanjima u 30-im godinama prošlog stoljeća kada je popustljivost prema Adolfu Hitleru dovela do Drugog svjetskog rata. Zbog toga se nameće pitanje do čega će dovesti popustljivost prema Putinu.
“Najprije je Zapad takoreći prešutio aneksiju Krima. Ako bi dopustio da bez posljedica prođe aneksija četiri druge pokrajine, to bi nezgodno moglo podsjećati na tridesete godine 20. stoljeća kad su dopustili aneksiju Sudeta i prešutjeli Anschluss Austrije. Tek je invazija na Poljsku rezultirala objavom rata Njemačkoj. Popustljivost prema Rusiji dovela je do dvije anektirane pokrajine u Gruziji 2008., a što bi bilo s još pet pokrajina u Ukrajini, gdje je tome kraj ako se Rusiji ne suprotstavi organizirano”, pita se Kovačević koji pretpostavlja da ove neugodne povijesne paralele vjerojatno muče savjest zapadnih lidera.
Hoće li i hrvatski vojnici u Ukrajinu?
U slučaju proširenog globalnog sukoba, posljedice bi se osjećale i u Hrvatskoj. “Rat kao rat, donosi stradavanja i krize”, podsjeća Kovačević koji ne želi spekulirati hoće li se i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je bio na istom sastanku kao i Macron, odlučiti na slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu.
Ipak navodi da se u slučaju globalnog rata Plenkovića, a i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića neće previše pitati.
“Ako bi došlo do rata, onda se jasno definiraju strane i sudjelovanje na jednoj strani implicira sve obveze. U slučaju takve šire međunarodne konfrontacije nema lokalnog rata. Zapad sad želi da rat bude lokalan. Pomagat će Ukrajini da Zapad ne ratuje protiv Rusije što se do sad pokazalo neuspješnim. Pretpostavljam da bi Macronovo postavljanje trebala biti opomena Putinu da ne nastavlja s ratom. Poruka je zapravo – gdje će Rusija stati ako joj je sad ne kaže dosta”, vjeruje Kovačević.
Podsjeća da je Hrvatska članica NATO-a koja kao takva ima svoje obaveze te ako dođe do rata, ne može samo reći “nas se to ne tiče”
“U ratu je priča uvijek crno bijela, postojimo mi i oni. I zbog toga bi sve pacifističke strane trebale, istodobno uz pripreme za obranu, poduzimati sve diplomatske korake do toga ne dođe. A to što će reći Milanović i Plenković nije relevantno ako dođe do rata širih razmjera. Neće ih nitko ništa pitati, nego će im naređivati”, zaključuje Kovačević.
Rat u Ukrajini ušao je u treću godinu, no ne može se prognozirati kako će završiti. Ono što je sigurno je činjenica da je ruska invazija nepovratno je promijenila lice Ukrajine koja se uvelike oslanja na pomoć Zapada. Ipak, neki analitičari smatraju da je Putin svjestan da njegov opstanak ovisi o tome hoće li izgubiti rat ili ne te da će poduzeti sve korake da to izbjegne, piše Danas.hr/Net.hr.
