Ukupna štednja u Hrvatskoj u godinu dana skočila je 4,5 posto, odnosno za milijardu i 600 milijuna eura
Otprilike svaki treći građanin Hrvatske ima nešto novca na štednji.
Mislav iz Zagreba kaže da suosjeća s ljudima i priznaje: “Iskreno, kad vidim koliko su cijene porasle otkako je uveden euro, zaista se pitam kako ljudi uopće uspijevaju preživjeti.” Neda, također iz Zagreba, navodi kako nema nikakvu ušteđevinu te da i u dobi od 70 godina mora raditi četiri sata dnevno, jer za 40 godina radnog staža prima mirovinu od svega 460 eura. Mislav iz Splita otkriva kako je nešto novca uspio uštedjeti od krizme i pričesti, a da taj novac čuva njegova majka pod ključem.
Unatoč svemu, većina građana novac troši dok ga ima. Otvoreno priznaju da žive “od plaće do plaće” ili “od mirovine do mirovine”.
“Možete raditi koliko god želite, ali od toga se više ne može preživjeti iz mjeseca u mjesec”, kaže Ivan iz Zagreba. Gotovo 3,5 milijuna ljudi u Hrvatskoj ima štedni račun u banci, no gotovo 30 posto njih na računu ima manje od 100 eura. Ipak, ukupna štednja građana u Hrvatskoj porasla je za 4,5 posto u protekloj godini, što je povećanje od oko milijardu i 600 milijuna eura. Prema mišljenju stručnjaka, brojke vezane uz štednju zapravo su zadovoljavajuće.
Nema puno prostora za veću štednju
“Evo, prostora za dodatnu štednju jednostavno nema”, ističe ekonomski stručnjak Mladen Vedriš. Dodaje kako se ne smije zaboraviti da je medijalna plaća – koju zarađuje polovica zaposlenih ili više – oko 1500 eura, dok više od milijun umirovljenika živi s prosječnom mirovinom od 600 eura.
Istovremeno, u Hrvatskoj trenutačno ima 923 milijunaša, što je gotovo 4,5 posto manje nego prethodne godine. Svaki od njih, u prosjeku, ima na raspolaganju oko 2,5 milijuna eura.
Sindikalisti upozoravaju na ogroman jaz između najbogatijih i najsiromašnijih.
“Založit ćemo se za povećanje plaća, ali i tražiti objašnjenje zašto su trgovačke marže toliko visoke, budući da najveći dio potrošnje građana odlazi upravo na hranu i usluge. Upravo to stvara najviše nezadovoljstva”, naglašava Dražen Jovica, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata.
Deset posto drži najviše štednje
Deset posto najbogatijih građana Hrvatske posjeduje čak 72 posto ukupne štednje u bankama, što je više nego u zemljama poput Njemačke, Austrije, Francuske ili Španjolske. Stručnjaci upozoravaju da štednja u banci nije najisplativiji način čuvanja novca.
“Kad govorimo o štednji, važno je ponuditi i konzervativnije alternative – poput oročenih depozita, novčanih fondova, državnih obveznica ili trezorskih zapisa”, ističe financijski analitičar Niko Maričić.
Statistike o stanju na računima ne uključuju investicije u fondove ili nekretnine, koje su često i najvrjednija imovina hrvatskih kućanstava.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš naglašava kako je najveći izazov za Hrvatsku – društveni, socijalni i ekonomski – pronaći način da građani žive bolje i da na računima ne ostaje samo simboličan iznos, već konkretna i dugoročna ušteđevina. No za trećinu građana, to za sada ostaje tek nedostižan cilj, prenosi Danas.hr.
