Tržišna formula ponude i potražnje je jednostavna: manja ponuda, veća potražnja i cijene idu gore
Prema analizi priuštivosti stanovanja temeljnoj na podacima platforme Numbeo, koju koristi i njemačka središnja banka, Zadar je trenutačno najnepovoljniji grad za podstanare u Hrvatskoj.
Razlike u cijeni najma među europskim gradovima proizlaze iz različitih mogućnosti zarade, ali i iz činjenice da je kratkoročni turistički najam vlasnicima često isplativiji od dugoročnog iznajmljivanja. Logika tržišta je jasna: kad je ponuda manja, a potražnja velika, cijene rastu. Budući da u Zadru nema dovoljno stanova za stalni najam, mjesečni najam ondje „pojede“ više od polovice prosječne plaće.
“Lokacija diktira potražnju bilo gdje u svijetu kao ovdje, kao u SAD-u, kao svugdje. Ja mislim da je najbolje rješenje u zadarskom zaleđu ulagati, graditi u manja mjesta, a to zahtjeva i transportnu infrastrukturu bolju”, smatra Alberto Božulić, koji se prije nekoliko godina preselio iz SAD-a u Zadar, dok Zagrepčanin Mladen Petravić dodaje:
‘Gledam taj prazan apartman’
“Imamo tu jedan stan u Zadru, pa smo tu dosta često. Iznad nas iznajmljuju. Imaju apartman… i gledam taj apartman gore koji se iznajmljuje dva mjeseca samo. Evo, sad je prazan. Od 9. mjeseca je prazan”.
Na vrhu europske top liste je portugalski Lisabon (95 posto), a slijedi ga albanska Tirana (86 posto). U regiji je za podstanare najnepovoljniji Beograd (64 posto), a u Hrvatskoj Zadar (61 posto), koji je po nepriuštivosti stanovanja ispred Splita (55 posto) i Zagreba (40 posto).
Do ovih rezultata došli su s analitičkog portala Geozofija koristeći se podacima o prosječnim plaćama po europskim gradovima i prosječnim cijenama najma jednosobnih stanova platforme Numbeo koju za svoje analize koristi i njemačka središnja nacionalna banka.
Najbolje u Bernu i Beču
“Situacija u Europi je najpovoljnija u Bernu i Beču. U Beču je potrebna otprilike jedna trećina prosječne netto plaće za najam jednosobnog stana. Kada govorimo o Beču, Beč je grad s velikim fondom javnih stanova, odnosno preko 200 tisuća stanova je u javnom fondu”, objašnjava Jure Taraš, vlasnik portala Geozofija. Kao pozitivan primjer ističe se i njemački sustav, gdje čak 92 posto stanovnika živi u najmovima, uglavnom u državnim stanovima, a najmoprimci uživaju snažnu zaštitu. U Hrvatskoj, međutim, podstanari najteže prolaze upravo u turističkim gradovima.
“To je jednostavno zakon tržišta. Stan koji košta nekih, dvosoban stan, oko 600 eura, to je znači 7200 eura godišnje. Tih 7200 eura na nekoj srednjoj lokaciji najmodavac može s tim stanom zaraditi za jedno mjesec i pol dana otprilike u ljetnoj sezoni”, objašnjava Nikica Begonja, predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina Zadarske županije.
Priuštivo stanovanje
Gradska vlast u Zadru još je tijekom izborne kampanje najavljivala projekte priuštivog stanovanja, a sada poručuju kako pokušavaju uskladiti svoje aktivnosti s mjerama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
“Trenutačno pripremamo dvije lokacije, jedna je lokacija u Crnom, a druga je lokacija na Novom Bokanjcu, pripremamo i još neke projekte kroz sufinanciranje kamate. Cilj je u što skorijem roku omogućiti mladim obiteljima, naglasak je na mladim obiteljima, lakši pristup nekretninama”, ističe zamjenik zadarskog gradonačelnika Ante Ćurković (HDZ).
U tom modelu država bi osigurala zemljište, dok bi grad preuzeo ulogu investitora u izgradnji stanova za najam. Ostaje neizvjesno samo koliko će vremena biti potrebno da se planovi ostvare, prenosi Danas.hr.
