Biramo Dansku. Jasno i glasno kaže premijer Grenlanda, zemlje koju želi anektirati Donald Trump. Koji opet inzistira da im otok treba u svrhu nacionalne sigurnosti. Otok čijih 80% površine prekriva led i gdje u nekim regijama ima više polarnih medvjeda nego ljudi važan je zbog svoje strateške pozicije
Iako je riječ o ozbiljnoj situaciji, Grenland na duhovite i kreativne načine pokušava poslati poruku svijetu da se sam ne može suprotstaviti Americi. Tako se, primjerice, na fotografijama šale kako ih Danska brani svojim najjačim sredstvom – lego kockicama.
“Dragi Donalde Trumpe, zovem se Marley i dolazim sa Grenlanda. Imam poruku za tebe – plašiš grenlandsku djecu!”
Može li upravo poruka sedmogodišnjeg dječaka s Grenlanda biti najučinkovitiji način da dopre do američkog predsjednika? I postoji li uopće mogućnost da se zaustavi Trumpov interes za najveći otok na svijetu?
Trump: ‘Ne znam tko je on’
“Ako moramo birati između SAD-a i Danske, u ovom trenutku naš izbor je Danska”, poručio je jučer grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen. “Pa, to je njihov problem. To je njihov problem, ne slažem se s njim. Ne znam tko je on. Ne znam ništa o njemu. Ali to će biti veliki problem za njega”, odgovorio je američki predsjednik.
Iako Trump možda nije upoznat s činjenicom da Grenland ima premijera, zasigurno mu je poznato da je riječ o autonomnom teritoriju unutar Danske, članice NATO-a. Da SAD-u Grenland treba iz sigurnosnih razloga, prema tumačenju bivše ministrice vanjskih poslova za Direkt, nema uporišta, jer prema postojećem sporazumu s Danskom Amerika već ondje ima vojnu bazu i vojnike, a može ih imati i više.
“Može tamo stacionirati neograničeni broj vojnika i vojne opreme i, što je najapsurdnije, u zadnje vrijeme je Amerika de facto smanjila broj vojnika koji su stacionirani na Grenlandu”, ističe Vesna Pusić. No, unatoč činjenicama, Bijela kuća na društvenim mrežama objavljuje poruku “Which way, Greenland man?”, odnosno “kojim putem Grenlanđani”, sugerirajući kako je izbor sveden isključivo na američku ili rusko-kinesku okupaciju. Upravo s takvom argumentacijom već su se našalili i voditelji kasnovečernjih emisija.
Strah stanovnika i borba za resurse
Grenland se prostire na više od dva milijuna četvornih kilometara, a radi lakše usporedbe, površinom je nešto veći od cijele Zapadne Europe, uključujući svih 11 država među kojima su i Francuska i Njemačka. Unatoč toj golemoj površini, ondje živi tek oko 57 tisuća ljudi, zbog čega se smatra najrjeđe naseljenim područjem na svijetu. Većinu stanovništva čine pripadnici autohtonog naroda Inuita, koji s nesigurnošću gledaju prema budućnosti.
“Ne znam kako pripremiti sebe i svog sina. Imam šestogodišnjaka i ne znam kako se pripremiti”, kaže Nuunu Binzer iz Nuuka, dok Aqqalukkuluk Fontain smatra da će se “sve se dogoditi – Sjedinjene Države će pokušati kupiti Grenland ili će ga napasti”. Iako je gotovo cijeli otok prekriven ledom i bez zelenila, iznimno je bogat rijetkim mineralima, što neki navode kao ključan razlog američkog interesa. No, Danska je već otvorila vrata američkim i drugim stranim kompanijama za eksploataciju tih resursa.
Zbog toga Vesna Pusić smatra da su razlozi koje vodi Trump jednostavniji.
“Ako on uspije povećati Ameriku za tako veliki teritorij, da će on ući u povijest u istoj kategoriji kao i ovi najslavniji i najbolji predsjednici u američkoj povijesti”, ističe Pusić. Grenland nema vlastite oružane snage, no Danska je danas odlučila pojačati svoju vojnu prisutnost. Ipak, to ne podrazumijeva, kako se šaljivo prikazuje u videozapisima na društvenim mrežama, gradnju zida od lego kockica oko otoka.
“Dogovorili smo se povećati našu vojnu prisutnost, a također i naše vježbe na Arktiku i dalekom sjeveru, sve u bliskoj suradnji sa saveznicima u NATO-u”, poručio je danas danski ministar obrane Truls Lund Poulsen.
Ulog veći od Grenlanda
Sjedinjene Američke Države trenutačno su još uvijek dio NATO saveza, no pritom je zanimljivo da aneksiju Grenlanda podupire svega 17 posto Amerikanaca, dok se uporabi vojne sile protivi velika većina, jer je podržava tek četiri posto. U opticaju je i ideja otkupa Grenlanda za iznos od 700 milijardi dolara. Kakav god scenarij bio, ustraje li Trump na svom stavu, posljedice bi mogle biti vrlo ozbiljne.
“Ako bi Amerika otela teritorij koji je pod upravom jedne druge članice NATO-a, to bi bio i formalni kraj Sjevernoatlantskog saveza”, upozorava Vesna Pusić, piše Danas.hr.
Stoga, ako politički argumenti i stavovi saveznika ne dopru do Trumpa, možda bi trebao poslušati barem poruke koje dolaze od djece –
“Grenland pripada Grenlanđanima!”
