Ovo je prvi put da se samit EPC-a održava u Armeniji, na inicijativu same zemlje te uoči parlamentarnih izbora 7, lipnja
Premijer Andrej Plenković doputovao je u Armeniju kako bi sudjelovao na 8. samitu Europske političke zajednice (EPC), koji se održava u glavnom gradu Erevanu pod nazivom “Izgradnja budućnosti: Jedinstvo i stabilnost u Europi”.
U ponedjeljak je u Erevanu istaknuo da se Hrvatska posljednjih deset godina vodi politikom modernog suvereniteta – snažnog nacionalnog identiteta uz pametno korištenje međunarodne suradnje.
“Bilo da smo Armenci, Gruzijci, Hrvati, identitet je ključan. Današnji svijet zahtijeva snažan naglasak na vlastitom nacionalnom identitetu i suverenitetu”, ocijenio je predsjednik vlade, “ali međunarodna suradnja, međunarodno pozicioniranje, organizacije, savezi, mogu nas ojačati i to je moja politika kao premijera već deset godina”, izjavio je Plenković. Dodao je i da u ovom osjetljivom razdoblju, obilježenom sukobima i ratovima, Europa mora dodatno jačati suradnju. Armeniju je opisao kao zemlju koja je povijesno i regionalno na rubnim pozicijama te pod snažnim utjecajem Rusije.
Premijer se sastao i s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, za kojeg smatra da nastoji približiti Armeniju Europskoj uniji i europskim standardima, a o tome će, kako je naveo, odlučivati građani na izborima u lipnju.
“Hrvatska ima važnu ulogu transfera znanja i pomaže joj u reformama zdravstva”, rekao je premijer govoreći o twinning projektu prijenosa znanja u provedbi pravne stečevine EU-a koji se provodi sa Slovenijom.
S Pašinjanom je potpisana zajednička deklaracija o strateškom dijalogu, a najavljeno je i da će u Armeniji djelovati hrvatska tvrtka Dok-ing, koja će sudjelovati u razminiranju.
Plenković je pritom podsjetio da Armenija već desetljećima ima sukobe s Azerbajdžanom te da su zbog toga veliki dijelovi ruralnih i poljoprivrednih područja i dalje minski zagađeni.
Zvučna imena i jedno iznenađenje
Ovogodišnji samit Europske političke zajednice (EPC) okuplja više od 40 uglavnom europskih čelnika i visokih dužnosnika, među kojima su i brojna poznata imena. Među sudionicima su glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, britanski premijer Keir Starmer, poljski predsjednik Donald Tusk te francuski predsjednik Emmanuel Macron, na čiju je inicijativu EPC i pokrenut u svibnju 2022. godine.
Ovogodišnje iznenađenje samita je kanadski premijer Mark Carney, koji je prvi čelnik izvan Europe na sastanku EPC-a, organizacije koja okuplja europske zemlje (uz iznimku Bjelorusije, Rusije i Vatikana). Pojavile su se i informacije da bi Kanada mogla postati stalna članica ove skupine.
U utorak je Armenija domaćin i drugog važnog događaja – prvog bilateralnog samita Europske unije i Armenije, na kojem će sudjelovati i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Očekuje se da će Pašinjan, von der Leyen i Costa tom prilikom službeno podržati inicijativu EU-a usmjerenu na suzbijanje stranog uplitanja u Armeniji, a razgovarat će i o energetskim pitanjima, prometu te gospodarskoj pomoći.
Važan tajmin
Samit Europske političke zajednice (EPC) u Armeniji održava se prvi put, i to na inicijativu same zemlje, uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 7. lipnja.
“Ovo je prvi put da se EPC sastaje na južnom Kavkazu. A činjenica da se Europa ujedinjuje u Armeniji snažan je primjer geopolitičkog puta te zemlje”, izjavio je jedan visoki dužnosnik EU-a za Radio Slobodna Europa.
Premijer Pašinjan ovim potezom, kako se procjenjuje, nastoji dodatno ojačati svoj položaj i politički utjecaj pred izbore na kojima se očekuje njegova pobjeda, ali i poslati poruku da je Armenija usmjerena prema Europi.
Iako je Armenija dugogodišnja saveznica Rusije, od 2018. godine, kada je Pašinjan došao na vlast, a osobito u kontekstu regionalnih zbivanja posljednjih godina, zemlja sve više nastoji približiti Zapadu. U isto vrijeme, nalazi se u osjetljivoj poziciji jer mora održavati ravnotežu između Europske unije i Rusije, a ova dva važna politička događaja uoči izbora mogla bi predstavljati ozbiljan test za rusku strpljivost.
Odmak od Rusije i Putinovo upozorenje
Armenija još nije službeno podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, ali je 2017. godine s EU potpisala sveobuhvatni sporazum o partnerstvu kojim je produbila suradnju u trgovini i drugim područjima. Prošle godine donijela je i zakon kojim je formalno iskazala namjeru podnošenja zahtjeva za članstvo u EU-u.
Ipak, zemlja i dalje energetski ovisi o Rusiji, od koje nabavlja plin po povlaštenim cijenama. Na to je ruski predsjednik Vladimir Putin podsjetio Pašinjana tijekom njihova susreta u Kremlju, istaknuvši da Armenija ne može istodobno biti dio Europske unije i Putinove Euroazijske ekonomske unije.
“Nije moguće istovremeno biti u carinskoj uniji s Europskom unijom i Euroazijskom ekonomskom unijom“, rekao je tom prilikom Putin. “To je jednostavno nemoguće po definiciji.”
Borba protiv dezinformacija uoči izbora
Moskvu, koja i dalje ima vojnu bazu u Armeniji, mogla bi zabrinuti i činjenica da Europska unija u tu zemlju šalje “hibridni tim za brzi odgovor”, čiji je cilj spriječiti strano uplitanje u armenske parlamentarne izbore, koji su ključni za daljnji europski smjer zemlje.
Nakon izbora, planirano je i pokretanje dvogodišnje misije tima od 20 do 30 stručnjaka, koji bi trebali pomoći u jačanju armenskih kapaciteta za odgovor na ruske kibernetičke napade, manipulacije informacijama i ometanja, kao i u suzbijanju nezakonitih financijskih tokova.
“Armenci se suočavaju s masovnim kampanjama dezinformiranja i kibernetičkim napadima. Kada Armenci u lipnju izađu na birališta, sami bi trebali birati budućnost svoje zemlje”, izjavila je ranije šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas.
Točka bez povratka?
Moskva je već pokazala svoje nezadovoljstvo potezom koji se povezuje s Armenijom – samo nekoliko dana prije samita EPC-a zabranila je uvoz armenske mineralne vode i konjaka.
“Ovo je obilježje funkcioniranja hibridnih prijetnji”, rekao je za BBC Artur Papyan iz CyberHUB-AM-a, koji prati armenski informacijski prostor. Dodao je da su proeuropske izjave visokih dužnosnika ili posjeti Bruxellesu često praćeni zaustavljanjem armenskih kamiona na gruzijsko-ruskoj granici te prijetnjama hakera o rušenju vladinih internetskih stranica.
Govoreći o europskoj misiji usmjerenoj na suzbijanje ruskih dezinformacija i kibernetičkih napada, Papyan navodi da je ona po svom modelu slična angažmanu EU-a u Moldaviji prije izbora 2025., kada su proeuropske snage zadržale vlast.
“Proučavao sam te slučajeve, posebno slučajeve Moldavije i Rumunjske, kao i ukrajinske. Vidim da postoje zajedničke taktike i postupci”, rekao je Papyan. Njegov tim je u siječnju dokumentirao veliki napad na WhatsApp koji je kompromitirao, kako se procjenjuje, nekoliko stotina tisuća računa, a platformu koriste i brojni vladini ministri i dužnosnici.
U zasebnoj operaciji hakeri su kreirali lažni Signal račun koji se predstavljao kao veleposlanik EU-a u Armeniji Vassilis Maragos te su njime pozvali čelnike nevladinih organizacija na lažnu konferenciju o odnosima Armenije i EU-a. Poveznica za registraciju izgledala je vjerodostojno, a analiza IP adresa tijekom praćenja napada upućivala je na ruski Zelenograd, sjeverozapadno od Moskve.
Uoči današnjeg samita Papayan je rekao da je u samo jednom jutru zabilježio šest ili sedam naglih porasta objava na Telegramu koje su tvrdile da ovi događaji predstavljaju točku bez povratka za Armeniju te da će Rusija kazniti zemlju zbog njihova održavanja.
Iako Armenija ima određene pravne mehanizme za suprotstavljanje takvim prijetnjama, oni još nisu u potpunosti prilagođeni razmjeru i složenosti ovih prijetnji, prenosi Danas.hr.
