‘Od 1. rujna na snagu bi trebao stupiti naš zakonodavni paket kojim zapravo mijenjamo način ulaska u profesiju’, rekao je Crnčec
Hrvatsko pravosuđe suočeno je s još jednim ozbiljnim izazovom – osim manjka kadrova, bilježi se i sve manji broj sudaca. Istodobno, prosječna dob sudačkog kadra raste, dok je mladih koji bi ih trebali naslijediti sve manje.
O tom gorućem problemu u studiju RTL-a Danas Ivana Ivanda Rožić razgovarala je s državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivanom Crnčecom.
Sutkinja Kornelija Kallay Blažeković kaže da je bazen presušio, suci su sve stariji, a mladih nema. Što se događa?
Mi danas imamo točno 1669 sudaca, a prosječna dob je 54 godine. Mislim da je najproblematičniji podatak da imamo 35 posto sudaca u dobi između 60 i 70 godina. Prije nekih deset godina to je bilo 15 posto. Znači, suci su doista sve stariji. Isto tako, onih najmlađih, između 30 i 40 godina, prije deset godina bilo je nekih 13-14 posto, a sad ih je 6-7 posto.
Vidite li vi to kao problem?
Mi to vidimo kao problem i zbog toga poduzimamo određene korake. Od 1. rujna na snagu bi trebao stupiti naš zakonodavni paket — izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Pravosudnoj akademiji — kojim zapravo mijenjamo način ulaska u profesiju.
Što se ključno mijenja? Kako mislite privući suce da se jednostavno prijavljuju?
Proces je bio, recimo otvoreno, malo prekompliciran i predugačak. Vi u Hrvatskoj, do 1. rujna, završite pravni fakultet, radite kao vježbenik, položite pravosudni ispit koji je vrlo težak i nakon toga krenete raditi, recimo, kao savjetnik na sudu ili u državnom odvjetništvu. Potom ste morali upisati i pohađati Državnu školu godinu dana, za to vrijeme izostajati s posla gdje radite na predmetima, položiti završni ispit i tek nakon toga mogli biste konkurirati za mjesto suca.
A koliko je to u prosjeku godina?
To je trajalo nekoliko godina. Mi ćemo u svakom slučaju sad tu jednu stepenicu maknuti. Redefiniramo Državnu školu — ona će se baviti cjeloživotnim obrazovanjem pravosudnih dužnosnika i bit će posebno fokusirana na edukaciju novoimenovanih dužnosnika, dok će način imenovanja biti puno lakši.
Škola se ne ukida, ali za suce više nije uvjet da je završe?
Tako je, nije više uvjet. Ključni uvjet sada će biti uspjeh na pravosudnom ispitu. Nadamo se da ćemo proširiti taj bazen kako ne bi presušio. Sada će za sudačka mjesta moći konkurirati i tužitelji, i odvjetnici, i javni bilježnici, i savjetnici na sudovima i u državnim odvjetništvima, kao i javnobilježnički savjetnici i odvjetnički vježbenici s dvije godine staža, ali i svi ostali pravnici koji rade na drugim pravnim poslovima najmanje četiri godine nakon položenog pravosudnog ispita.
Kad sudac dođe na općinski sud, kolika mu je plaća? Kako starta, kolika je početna plaća vježbeniku, kolika na općinskom, a kolika na županijskom sudu?
Meni je isto teško reći u čemu je točno problem i je li to možda nešto globalnije i univerzalnije od specifičnosti samog pravosuđa, odnosno kakvo je općenito stanje na tržištu rada. S druge strane, problem privlačenja kadrova u pravosuđe postoji i u drugim državama, nije to problem samo u Hrvatskoj. Meni je, recimo, prije dvadeset i nešto godina, kada sam se zaposlio kao vježbenik u tadašnjem državnom odvjetništvu, plaća bila — u današnjoj vrijednosti — ispod 400 eura.
A danas?
Danas je 1400 eura.
Vježbeniku?
Vježbeniku.
A sucu?
Za suce je napravljen jako velik iskorak. Prije 10 godina prvostupanjski suci imali su plaću od oko 1400 eura, a danas imaju 3200 eura.
Govorimo o sucu općinskog suda?
Općinskog suda. Na županijskom sudu plaća je prije 10 godina bila oko 2000 eura, a danas je 3800 eura. Na visokim sudovima bila je oko 2200 eura, a danas je 4200 eura.
I još uz to imaju određene beneficije?
Da, relativno nedavno dobili su beneficije koje dugo nisu imali: uskrsnicu, božićnicu, pravo na regres, dar za dijete, sistematski pregled, pravo na naknadu za prijevoz… Tako da ima još raznih pogodnosti. To je jedno lijepo i časno zanimanje te stvarno mislim da bi se više mladih trebalo javljati na te natječaje.
Rekli ste da očekujete da bi se situacija mogla popraviti od rujna, nakon što Državna škola više ne bude uvjet?
Nadamo se da hoće. Vratit ću se opet na svoj primjer: sjećam se da je tada bilo svega par vježbeničkih mjesta, a javljalo se po stotinjak ljudi. Prošle godine imali smo veliki natječaj za 174 vježbenička mjesta raspisana za područje cijele Hrvatske, a popunili smo ih 78.
Zašto?
Da, očito se vremena mijenjaju i očito postoje druga zanimanja koja su mladima interesantna.
Zanimljivo je da je i na Pravnom fakultetu danas ostalo dosta nepopunjenih mjesta?
Manje ljudi očito i završava fakultet. A nakon toga — odlaze li ta djeca u tvrtke, idu li u odvjetničke urede — očito je da je interes za pravosuđe sve manji. Nadam se da će se s ovim reformama i izmjenama koje poduzimamo situacija poboljšati.
Mogu li oni, koliko god da ih sad ima — rekli ste oko 1660 — riješiti sve te milijune predmeta?
Od te brojke od milijun i sto ili dvjesto tisuća predmeta, polovica su zemljišnoknjižni predmeti koje u par dana rješavaju zemljišnoknjižni referenti. stvarna brojka je barem dvostruko manja, iako je i dalje velika. Mi smo po priljevu predmeta negdje peti u Europskoj uniji, ali smo isto tako dobri i po stopi rješavanja — drugi smo u cijeloj EU po broju riješenih predmeta. Kada pogledate kroz godine, vidi se napredak. Kad smo započinjali pregovore za ulazak u EU prije 20 godina, imali smo milijun i šesto tisuća neriješenih predmeta. Ulaskom u EU to smo prepolovili na oko 800 tisuća, a danas smo na ispod 400 tisuća. Pomaci se vide, ali sigurno radimo — u jako dobroj suradnji s terenom, predsjednicima sudova i novim predsjednikom Vrhovnog suda — na tome da te brojke budu još bolje.
Kad gledamo gradove, postoji li općenito nedostatak sudaca ili je problem u ministarstvu to što ste svjesni da neki mogu sutra otići u mirovinu?
Rekao bih da generalno postoji problem s brojem. U Europskoj uniji smo po broju sudaca po glavi stanovnika drugi — ispred nas je Grčka, a tu smo negdje sa Slovenijom. Dakle, rekao bih da ima dovoljno sudaca. U komunikaciji smo s predsjednicima sudova koji nam dostavljaju ulazne podatke i na temelju toga radimo plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta koji potom dostavljamo Državnom sudbenom vijeću. Ono provodi natječaje i imenuje suce. Stvarno reagiramo: kada nam se predsjednici jave s terena da je negdje povećan priljev, reagiramo. Ove je godine, uz određene dopune plana, predviđeno zapošljavanje 111 novih sudaca, piše Danas.hr.
