Čeka se povijesna odluka, a sve u Strasbourgu, gdje je počelo jesensko zasjedanje Europskog parlamenta, prati naša reporterka Ana Mlinarić
Kanadski premijer Mark Carney želi dodatno produbiti odnose svoje zemlje s Europskom unijom, a razmatra se i mogućnost uvođenja statusa “pridružene članice”. O toj se ideji počelo intenzivnije govoriti nakon što su ovog ljeta propali trgovinski pregovori između Kanade i SAD-a, ali i zbog činjenice da je EU dosad bila vrlo stroga kada je riječ o različitim modelima članstva i pristupu jedinstvenom tržištu.
Carney će u četvrtak govoriti u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
“Ne želimo postati članicom Europske unije. Ono što tražimo i započinjemo bit će početak razgovora o jedinstvenom savezu s Europskom unijom. Dijelimo iste vrijednosti, imamo iste prioritete. Zajedno smo jači. Ovo je vrijeme kada je svijet sve opasniji, a podjele sve veće. Zato prijatelji u takvim trenucima moraju ostati zajedno”, rekao je Carney.
U Strasbourgu je počelo jesensko zasjedanje Europskog parlamenta, a razvoj situacije prati reporterka RTL-a Ana Mlinarić. Kako ističe, dogovor zasad još nije blizu konkretne realizacije. Riječ je prije svega o ambiciji koja tek treba dobiti pravni i politički okvir.
Ipak, cijelu priču treba promatrati u širem kontekstu. Moguće zbližavanje Kanade i Europske unije dio je nastojanja povezivanja takozvanih “srednjih sila”. Upravo je to ideja koju je Carney iznio početkom godine u Davosu. Pritom važnu ulogu ima i promjena odnosa sa SAD-om, koji je za brojne zemlje, uključujući Kanadu i članice EU-a, postao politički izazivač.
Približavanje Kanade i EU-a već je vidljivo kroz konkretne poteze. Kanada je zasad jedina zemlja koja sudjeluje u zajedničkoj nabavi naoružanja, a spominje se i mogućnost njezina sudjelovanja u zajmu za Ukrajinu. Europski parlament također planira otvoriti svoje predstavništvo u Kanadi, što je danas potvrdila njegova predsjednica.
Ideja o “pridruženom članstvu” ipak nema uporište u postojećem europskom zakonodavstvu, pa tek treba pronaći način na koji bi se takav model pravno mogao urediti.
Za Kanadu bi dublje približavanje europskom tržištu također nosilo određene izazove. Morala bi se u većoj mjeri uskladiti s europskim pravilima, dok je njezino tržišno poslovanje desetljećima oblikovano prema američkim pravilima. Pritom oko dvije trećine kanadskog izvoza i dalje odlazi u Sjedinjene Američke Države, što bi za Ottawu predstavljalo značajan izazov.
S druge strane, Bruxelles će morati pažljivo procijeniti koliko prednosti ponuditi Kanadi, a koliko ih zadržati, kako takav model ne bi postao zanimljiv i drugim državama. Europska unija ne želi poslati poruku da je moguće ostvariti koristi slične članstvu bez formalnog članstva u Uniji.
Carney će svoj govor u Europskom parlamentu održati u četvrtak. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen neće biti prisutna, ali će sudjelovati povjerenici. Njegov nastup ujedno je dio priprema za summit Kanade i Europske unije koji će se održati krajem listopada, kada bi moglo biti poznato više detalja o mogućem dogovoru.
Rasprava o sprovodu Mladića
Sutra će se raspravljati o sprovodu ratnog zločinca Ratka Mladića. Očekuju se oštre kritike i teške riječi, no važnije od samih poruka bit će vidjeti hoće li uslijediti konkretne mjere i hoće li Srbija zbog cijele situacije snositi političke posljedice.
Reakcije Europske komisije stigle su sa zakašnjenjem. Ursula von der Leyen, kao i predsjednik Vijeća, oglasili su se tek dan nakon sprovoda. Još je zanimljivije ono što je izostalo. Dok su se neke manje države oglasile na razini ministarstava vanjskih poslova, iz velikih europskih zemalja takve reakcije gotovo da nije bilo.
U Njemačkoj je reagirala samo diplomatkinja nižeg ranga, dok se Francuska nije oglasila. Štoviše, samo nekoliko dana nakon sprovoda francuski predsjednik Emmanuel Macron u Elizejskoj je palači ugostio Aleksandra Vučića.
Posebno je zanimljiva i politička dimenzija odnosa prema Vučićevoj stranci, koja je članica Europskih pučana. Za sada nije poznato hoće li zbog svega biti ikakvih posljedica za njegovu stranku.
Tek treba vidjeti kakve će poruke biti poslane. Pritom treba uzeti u obzir da Europa i Europska unija pažljivo odmjeravaju poteze u državama uoči izbora. Upravo se takva situacija sada nalazi u Srbiji, gdje su izbori najavljeni za 25. listopada, prenosi Danas.hr.
