Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas je u 9 sati održala govor o stanju Europske unije. Među glavnim temama bile su krize i izazovi koji trenutno zahtijevaju posebnu pozornost, poput ruskog rata protiv Ukrajine, sigurnosti Europske unije i slabljenja transatlantskih odnosa.
U fokusu bi se trebali naći i sve veći gospodarski utjecaj Kine, zaostajanje Europe kada je riječ o konkurentnosti, klimatske promjene, pitanje imigracije te rast političkog ekstremizma nakon pobjede AfD-a u jednoj njemačkoj pokrajini.
Pitanje sigurnosti i ‘europski članak 4’
Govoreći o sigurnosti, predsjednica Europske komisije upozorila je da je mir ugrožen te podsjetila na rat u Ukrajini koji traje već godinama.
“Vjera Europe u suradnju uvijek je bila inspirirana mirom. Danas je taj mir u opasnosti. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje bijesni, a prijetnje na našem tlu su sve veće. Vidjeli smo to prošli tjedan u Danskoj, Litvi i Poljskoj. Vidjeli smo to tijekom pokušaja napada dronom u Leipzigu. Moramo jasno reći o čemu je tu riječ. Riječ je o napadu i to vojnim sredstvima koji su izveli ruski operativci na europskom tlu. To nije napad na jednu zemlju članicu, nego napad na cijelu Uniju. To ne smijemo dopustiti”, rekla je.
Von der Leyen istaknula je da hibridne prijetnje kojima je Europa izložena više nisu tek hipotetske prijetnje, već se sve češće pretvaraju u konkretne incidente.
“Kibernetički napadi, sabotaže, podmetanje požara, upadi dronova, svakog su dana sve češći. Kako raste razina prijetnje, moramo povećati svoju pripravnost. Zato ću zajedno s visokom predstavnicom predložiti novu europsku sigurnosnu strategiju. Već imamo brojne alate i jačamo suradnju s NATO-om. Ali naša doktrina, institucije i način donošenja odluka nisu pratili novu stvarnost”, kaže.
Dodala je da su europski sustavi oblikovani za drukčije okolnosti.
“Naši su sustavi stvoreni za drukčiji svijet. Temelje se na iskrenim pokušajima postizanja konsenzusa i kompromisa. No, moramo razmisliti odgovaraju li još uvijek svojoj svrsi”, ističe.
Von der Leyen smatra da Europa treba uspostaviti vlastiti mehanizam za odgovor na hibridne prijetnje.
“Hitno nam je potreban konsenzus o tome kako odgovoriti na određene incidente koji ne dosežu razinu vojne agresije, ali su nedvojbeno prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti. Drugim riječima, potreban nam je mehanizam koji odgovara članku 4 NATO-a. Vrijeme je za europski članak 4, odnosno sigurnosni protokol za izvanredne situacije”, istaknula je.
Objasnila je i na koji bi način takav mehanizam funkcionirao:
“Ako ga jedna država aktivira, sve će se članice konzultirati kako bi koordinirale zajednički europski odgovor i tako spriječile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice”.
Predsjednica Komisije smatra da bi trebalo napraviti i dodatni korak.
“Već dugo raspravljamo o sastanku u formatu čelnika koji bi se fokusirao na sigurnost našeg kontinenta. Imamo tu i partnere poput Kanade, Norveške, Ukrajine, UK i drugi. To je sada još hitnije s obzirom na prirodu i razmjere postojećih rizika. Stoga ćemo iznijeti ideju za osnivanje Europskog vijeća za sigurnost. Treba hitno djelovati. Ujedinjenim snagama napredujemo i u radu na europskoj obrani”, navela je.
Posebno je istaknula rekordne razine ulaganja u obranu.
Najavila je i da će Europska unija pomoći Ukrajini “više nego ikad” kako bi prebrodila ratnu zimu. Planirana je humanitarna pomoć, poboljšanje opskrbe energentima te jačanje ukrajinske protuzračne obrane.
“Prošli tjedan smo prvi put odobrili kupnju američkih protuzračnih raketa Patriot. One se moraju hitno isporučiti”, rekla je.
Kanada kao prva pridružena članica EU
Govoreći o partnerstvu, obratila se kanadskom premijeru i predložila da Kanada postane prva pridružena članica. “Europa i Kanada vjeruju u demokraciju. Vjerujemo da moć ne pripada najjačem, najbogatijem, nego svima nama. Demokracije biraju s kim će surađivati. Zato udružujemo snage vlastitom voljom. Prelazimo na Savez za budućnost. Cilj nam je stvoriti zajednički prostor za prosperitet i gospodarsku sigurnost, osnovat ćemo i tehnološki savez, Arktik će postati naš glavni zajednički projekt, surađivat ćemo na području energetike. Naše partnerstvo nije upereno ni protiv koga. Želimo odnos s Kanadom maksimalno ojačati. Hitno moramo redefinirati naše partnerstvo i voljela bih da zajedno otvorimo vrata Kanadi da postane prva pridružena članica EU”, rekla je i dobila veliki pljesak zastupnika.
Slobodna trgovina
Von der Leyen je istaknula da je Europska unija ove godine zaključila sporazume o slobodnoj trgovini s Indijom, Mercosurom, Meksikom, Australijom i Indonezijom.
“Sada imamo trgovinske sporazume s više od 80 zemalja, više nego itko drugi na svijetu. A poslovni sektor od nas traži još. Danas mogu najaviti novi projekt međunarodnog povezivanja. Izravno će povezati Južni Kavkaz i srednju Aziju s europskim tržištem, koridorom koji nazivamo Srednji koridor. Putem strategije Global Gateway nastojat ćemo mobilizirati do 12 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja”, ističe.
Prema njezinim riječima, cilj projekta je diversificirati prometne pravce, utrostručiti trgovinske tokove te do 2030. godine značajno skratiti vrijeme potrebno za prijevoz tereta.
“Za neke je odgovor djelovati samostalno, ali to ne dolazi u obzir. Europa će uvijek predvoditi obranu poretka utemeljenog na pravilima. Ali više se ne možemo pouzdati u taj poredak kao jedini način da zaštitimo svoje interese, niti smijemo misliti da će nas njegova pravila zaštititi od složenih prijetnjama kojima smo izloženi. Zato moramo redefinirati partnerstva i graditi globalne koalicije za otpornost i za svoje demokracije”, navodi.
Demografija i socijalna prava
Ursula von der Leyen najavila je predstavljanje Europskog plana za skrb, kako i se odgovorilo na izazove demografskih promjena. Spomenula je i nedavno predložen akt o stanovanju kojim se odgovara na sve veću stambenu krizu, kratkoročno iznajmljivanje i špekulacije nekretninama.
“Ostati u nekoj regiji nije privilegija, skrb nije povlastica, stanovanje nije povlastica. To su sve prava koja moramo omogućiti Europljanima i Europljankama”, naglašava.
“Kada smo prije deset godina proglasili Europski stup socijalnih prava, svijet je bio drukčiji. Naše se društvo promijenilo, u mnogočemu nabolje, ali u nekim stvarima i nije. Danas su naše temeljne vrijednosti dovedene u pitanje. Neki čak žele napraviti korak unatrag kada je riječ o pravima žena. Žele nas vratiti u vrijeme u kojem su žene bile građanke drugog reda. Pogledajte ovu dvoranu. Napokon nas je ovdje mnogo: predsjednica, potpredsjednica, čelnica klubova zastupnika, povjerenica, zastupnica u Europskom parlamentu, članica osoblja i službenica. Zato želim poslati jasnu poruku – nećete se riješiti žena, branit ćemo svoja prava i svaki dan se zalagati za njih”, rekla je.
“Vremena se mogu mijenjati, tehnologije se mogu mijenjati, ali naše se vrijednosti ne mijenjaju. U Europi će ljudi uvijek biti na prvome mjestu”, poručuje.
Rizici umjetne inteligencije
Govoreći o umjetnoj inteligenciji, predsjednica Europske komisije istaknula je da je europski pristup tom području jasan.
“Želimo na najbolji mogući način iskoristiti umjetnu inteligenciju za boljitak društva i poboljšanje kvalitete života i produktivnost. AI ima potencijal pomoći čovječanstvu, ako ju koristimo na pravi način”, kaže.
Istodobno je upozorila da umjetna inteligencija, kao i svaka snažna tehnologija, sa sobom donosi i ozbiljne rizike koji postaju sve izraženiji.
“Kako pionirski modeli postaju moćniji, tako su i rizici sve izraženiji. Modeli koji se razvijaju omogućit će hakiranje na razini koju dosad nismo mogli ni zamisliti. I uskoro će biti u rukama protivnika koji svijet vide drugačije nego mi”, upozorava Von der Leyen.
“Imamo incidente agente umjetne inteligencije koji se otimaju kontroli i unose zlonamjerni kod, a to je tek početak. Zato se poziva na oprez, čak i direktori najnaprednijih poduzeća nam govore da je sada vrijeme da usporimo s razvojem takvih modela i povučemo kočnicu. Jasno da je Akt o umjetnoj inteligenciji temelj za uvođenje zaštitnih mehanizama. Zato ćemo pojačati suradnju s partnerima koji dijele naše stavove kao što su Kanada i Velika Britanija. Mnogi rizici povezani s umjetnom inteligencijom prelijevaju se i na naše socijalno tržišno gospodarstvo.
“Ključ je da AI sa zaslona premjestimo u realno gospodarstvo, da je koristimo u tvornicama, u bolnicama, preciznoj poljoprivredi, energetskim mrežama, u obrani. Tu se krije njezina stvarna vrijednost. Imamo vrhunske industrije koje raspolažu najkvalitetnijim podacima. Ti su podaci naše veliko blago”, napominje.
Kao područja s najvećim potencijalom za primjenu industrijske umjetne inteligencije izdvojila je zdravstvo, promet, poljoprivredno-prehrambeni sektor, naprednu proizvodnju te obranu i svemir.
“U studenom ćemo najaviti revolucionarne inicijative za te sektore”, kaže.
Von der Leyen pritom naglašava da Europa želi da umjetna inteligencija donosi veću vrijednost, uz veću odgovornost, niže troškove i manju potrošnju energije. Istodobno, ističe važnost ljudskog nadzora.
“Želimo umjetnu inteligenciju i da stvara veću vrijednost, uz veću odgovornost, uz niže troškove i manju potrošnju energije. No, želimo AI uz ljudski nadzor”, naglašava europski pristup.
Najavila je i donošenje Akta o kvalitetnim radnim mjestima, koji bi trebao biti usvojen prije kraja godine.
Odgovor na klimatske promjene: ‘Ovo ljeto bilo je prekretnica’
Govoreći o klimatskim promjenama, predsjednica Europske komisije nazvala je ovo ljeto prekretnicom. “Ni jedan dio našeg kontinenta nije bio pošteđen”, podsjetila je.
Spomenula je i Hrvatsku: “U belgijskom području izgorjelo je tresetište koje je nastajalo stoljećima. Plamen je proždirao sve od irskih planina do grčkih i hrvatskih otoka. U Alpama se drevni ledenjaci smanjuju iz dana u dan”, kazala je.
Istaknula je rekordno visoke temperature koji su utjecali na temperature mora i topljenje ledenjaka, ali su i isušile velike rijeke, spržila poljoprivredna područja, spalili šume i uzrokovali desetke tisuća smrti Europljana. “Sve je to tek upozorenje. Bili su to najtopliji mjeseci do sad, ali vjerojatno najhladniji u nadolazećim godinama. Europa se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta i zato može i mora prilagoditi i učiti usput”, navodi. “Europa može, mora i hoće ostati predana ostvarenju svojih klimatskih ciljeva”, rekla je.
“Moramo se pripremiti na otpornost na klimatske promjene. Predstavit ćemo novi okvir za otpornost na klimatske promjene sljedećeg mjeseca. Utvrdit ćemo stotinu najugroženijih područja u Europi i procijeniti rizike te odlučiti na kojoj razini njima treba upravljati”, najavljuje.
Von der Leyen je otkrila da će Komisija osnovati Savez za klimatsko osiguranje, ali i europski plan za borbu protiv toplinskih valova. “Trebamo bolje sustave ranog upozoravanja i bolju zdravstvenu pripravnost”, navodi.
Najavila je i inicijativu za osiguranje sigurnosti opskrbe vodom i hranom. “Voda je dragocjena, kako za industriju, tako i za našu sigurnost opskrbe hranom. Europski poljoprivrednici jesu najbolji na svijetu i mi ćemo ih podupirati na svakom koraku”.
Suradnja s Kinom
Von der Leyen je istaknula kako je suradnja s Kinom potrebna, ali i da u tom odnosu treba postići ravnotežu.
“U dijalogu smo da uspostavimo trgovinsku ravnotežu. Slabija domaća potražnja u Kini znači da i njima treba naše europsko tržište. U interesu nam je da surađujemo, no želim jasno reći da ćemo iskoristiti sve kako bismo uspostavili ravnotežu u odnosu. Riječi su dobre, ali djela su bolja”, naglašava.
Govorila je i o velikoj europskoj ovisnosti o Kini kada je riječ o kritičnim sirovinama.
“Za mnoge kritične sirovine ovisimo o Kini 80 posto i zato moramo hitno povećati rezerve. Nijedna zemlja to ne može sama pa moramo drugačije razmišljati. U tu svrhu ćemo osnovati novu europsku korporaciju za kritične sirovine. Ona će nam pomoći da prikupimo ono što nam treba. O tome ne ovisi samo naša industrija, nego i naša neovisnost i sigurnost”, navodi.
Najavila je i novi paket mjera za bankarski sektor kojim bi se trebali povećati kapaciteti i omogućiti preuzimanje većih rizika.
Energetska neovisnost i niže cijene energenata
Naglasila je da EU ne može biti konkurentna ako ima skupu energiju pa smatra da u fokus treba postaviti energetsku neovisnost.
“Moramo povećati proizvodnju svoje cjenovno pristupačne i domaće energije. Cilj je da se snize cijene energenata i postignemo neovisnost. Cilj je da udvostručimo proizvodnju električne energije do 2050. godine. Time bi Europa mogla smanjiti svoje troškove uvoza fosilnih goriva za 260 milijardi eura godišnje. Hitno nam je potreban paket mjera za mreže. Moramo brže ulagati, ubrzati priključenje na mrežu, razvijati skladištenje. Potrudimo se da električna energije postane budućnost Europe”, rekla je.
Razvoj europskog gospodarstva i jedinstveno tržište
Preziru naše vrijednosti i žele narušiti naše europsko jedinstvo. Stoga im ne moramo samo uzvratiti, već se i složno boriti za europsku ideju.
Von der Leyen uvjerava kako je europsko gospodarstvo dobro podnijelo posljedice rata na Bliskom istoku, kao i da je nezaposlenost rekordno niska.
No, ističe da pritisak visokih cijena energenata i troškova zaduživanja opterećuju građane i poduzeća. “Morat ćemo donijeti jasne fiskalne odluke da se osigura fiskalna neovisnost, te zaštite ulaganja. “Glavni prioritet je da ubrzano razvoj EU gospodarstva. Do kraja iduće godine moramo dovršiti povijesnu reformu jedinstvenog tržišta. Iznijet ćemo prijedloge za dodatno ubrzavanje dozvola”, najavila je.
“Činimo sve da na europskoj razini smanjimo birokraciju, no sada je vrijeme da i države članice odrade svoj dio posla”, smatra.
‘Europa mora sama odlučivati o svojoj sudbini’
Govoreći o brojnim globalnim prijetnjama i ratovima koji bijesne, Von der Leyen je istaknula da europske obitelji već osjećaju posljedice brojnih kriza. Tu je navela porast troškova života i stanovanja, vrtoglavu brzinu promjena i razvoj tehnologije što utječe na radna mjesta i egzistenciju, a u konačnici i na demokraciju.
“Svjedočimo porastu ekstrema, gubitka nijansi, čak i u načinu kako se ophodimo jedni prema drugima. Stvarni razlozi za brigu se koriste kao stvarno oružje i sjeme razdora, katkad izvana, a prečesto iznutra. No naš je put jasan – izgraditi neovisnu Europu koja ima snagu za djelovanje. Ništa nas ne može odvratiti od tog puta”, uvjerava.
“U današnjem svijetu sudbina Europe mora ostati u rukama Europljana. I zato je naš izbor jasan – želimo li snažnu i neovisnu Europu koja brani svoje vrijednosti ili ćemo dopustiti da nas podijele zaustavljaju? Želimo li se okupiti oko zajedničke ideje da zajedno možemo odlučivati o svojoj sudbini ili ćemo dopustiti da naše demokracije potkopavaju razne marionete autoritarnih vođa?”, pita se.
Govor o stanju Unije: ‘Stanje je bolje no ikad, ali isto tako neizvjesnije nego prije’
“Bila su to najbolja i najgora vremena” – tim je riječima Charles Dickens opisivao Europu u razdoblju Francuske revolucije. Von der Leyen smatra da se ta ocjena dobro može primijeniti i na današnji svijet.
“Bila su to najbolja i najgora vremena – tako je Charles Dickinson opisao Europu u doba Francuske revolucije. To je i dobar opis današnjeg svijeta. Promjene koje nam donose su nevjerojatno brze, a izazovi veći nego ikada. Ako bacimo pogled na Europu danas, rekla bih da je stanje nađe Unije bolje nego ikad prije. Isto tako nam se može učiniti neizvjesnijim nego ikad prije”, poručila je.
Istaknula je da živimo u složenom razdoblju u kojem se istodobno otvaraju velike prilike, ali pojavljuju i ozbiljne opasnosti, dok države pokušavaju pronaći način kako se s njima nositi.
“U tom je svijetu Europa odlučila krenuti svojim putem. Sada se razvija snažnija i neovisnija Europa, koja osigurava prosperitet, koja se oslobađa od toksične ruske ovisnosti o fosilnim gorivima”, poručila je.
“To je Europa koja je postala najveća trgovačka sila na planetu, koja mijenja svoju industrijsku politiku, a istodobno štiti svoj socijalni identitet. To je Europa koja se može bolje obraniti nego ikad prije”, ističe.
Podsjetila je i da Europska unija snažno mijenja svoj pristup sigurnosti te da je tijekom posljednjih pet godina povećala izdvajanja za obranu za gotovo 80 posto. Naglasila je i kontinuiranu potporu Ukrajini, kao i zauzimanje Unije za Grenland.
“To je Europa u kojoj branimo jedni druge, kao što to činimo podržavajući Ukrajinu dok se ona bori za svoju budućnost i svoju slobodu. Ili kada smo se zauzeli za Grenland kada je bio ugrožen, ili kada se susrećemo s napadima dronova, hibridnim napadima i dezinformacijama”, govori.
Sve navedeno, smatra, pokazuje da Europa ima sposobnost štititi svoje građane.
“U surovoj nestabilnosti svijeta, samo Europa može osigurati istinsku suverenost za Europljane. To je Europa na koju možemo biti neizmjerno ponosni”, dodaje.
Obraćanje predsjednice Europskog parlamenta
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola zahvalila je kanadskom premijeru Marku Carneyu što im se pridružio na govoru o stanju Unije.
“Danas je trenutak kada iskreno trebamo pogledati u kakvoj je poziciji Europa, kakvu Europu želimo i pronaći snagu da ju takvu izgradimo. Naša Unija je uvijek išla naprijed jer su ljudi uvijek bili spremni odvažiti se na iskorak. Ljudi očekuju od Unije više – da ih više štiti, podupire i bori se za njih. Žele odgovore o sigurnosti, kompetitivnosti, pitanja priuštivog stanovanja, kvalitetnih poslova, klimi, granicama”, kazala je i predala riječ Von der Leyen.
Procurio nacrt govora
U svom govoru Ursula von der Leyen predložit će velike promjene u europskoj sigurnosnoj arhitekturi i zapadnom savezu NATO-a, ekskluzivno doznaje Euractiv.
Prema nacrtu njezina godišnjeg govora o stanju Unije, u koji je Euractiv imao uvid prije njegova održavanja, čelnici Europske unije, zajedno s predstavnicima Ukrajine, Ujedinjene Kraljevine, Norveške, Kanade i drugih zemalja, trebali bi se okupljati u novom formatu kako bi usklađivali odgovore na sve veće sigurnosne izazove.
“To je sada još hitnije, s obzirom na prirodu i razmjere rizika s kojima se suočavamo. Zbog toga ćemo predstaviti svoje ideje za uspostavu Europskog vijeća za sigurnost”, stoji u nacrtu govora.
Uz to, Europska unija trebala bi uvesti novi “sigurnosni protokol” po uzoru na članak 4. NATO-a. Njime bi država članica mogla zatražiti okupljanje i konzultacije ostalih članica kada procijeni da je ugrožena njezina sigurnost ili teritorijalni integritet.
“Jačamo suradnju s NATO-om. No, naša doktrina, institucije i procesi donošenja odluka nisu pratili novu stvarnost”, reći će ona, prema nacrtu teksta.
Kanada, AI i klima
U nazočnosti kanadskog premijera, von der Leyen će predstaviti Kanadu kao ključnog partnera Europi te predložiti “Savez za budućnost” radi produbljivanja suradnje između dviju strana. Taj se novi odnos opisuje kao sve osim punopravnog članstva u EU-u, što Komisija smatra pravno nemogućim zbog zemljopisnog položaja te sjevernoameričke zemlje.
“Želimo odnose s Kanadom podići na najvišu moguću razinu”, izjavit će ona, prema nacrtu govora. Također će se usredotočiti na jačanje veza sa zemljama “istomišljenicima”, poput Kanade i Ujedinjene Kraljevine, u području sigurnosti umjetne inteligencije.
Govor predsjednice Komisije trebao bi biti usredotočen na tri ključne točke: klimu, umjetnu inteligenciju i industrijsku konkurentnost. Očekuje se da će pozvati vodeće tehnološke tvrtke na raspravu o tempu razvoja umjetne inteligencije.
Zabrana društvenih mreža?
Jedna od važnijih najava mogla bi biti i prijedlog zabrane korištenja društvenih mreža za maloljetnike na razini cijele Europske unije. Inicijativa se priprema već određeno vrijeme, a u velikoj bi se mjeri trebala temeljiti na preporukama skupine stručnjaka objavljenima u srpnju.
Za sada nije poznato koliko bi Komisija željela uskladiti minimalnu dob za korištenje društvenih mreža među svim članicama niti koja bi se dobna granica mogla predložiti.
Riječ je o posebno osjetljivoj temi jer zadire u područje nacionalnih nadležnosti, a istodobno bi mogla pokrenuti i širu raspravu o štetnim sadržajima i uslugama na internetu. Sličan pristup prema videoigrama i AI pratiteljima već zagovaraju Nizozemska i Španjolska, prenosi Danas.hr.
