Ako umjetna inteligencija izmakne kontroli u smislu da je na loš način koristimo, tu može doći do ozbiljnih kibernetičkih napada kakve ljudskim mozgom ne bismo mogli sami napraviti
Pitanje može li nas umjetna inteligencija jednog dana ubiti ovoga je tjedna među najvažnijim temama.
Kako bismo dobili jasniju sliku i mirnije pogledali prema budućnosti, u goste RTL Direkta u četvrtak je došao čovjek koji se ovom temom intenzivno bavi – Dragan Petric, urednik časopisa Bug.
Bojiš li se da nam je gotovo?
Ne bojim se. Nije ovo prva apokalipsa koju nagovještavaju, barem ove generacije, kad mi živimo u malom fragmentu čovječanstva. Sjeti se one Orwellove ’84., kad se predviđala distopijska civilizacija, ili čak 2000. kad je trebao biti smak svijeta zbog milenijskog buga u računalima. Nije se ništa tada dogodilo, mislim da ni sad neće nestati čovječanstvo sa Zemlje.
Svi zapravo pričaju o izjavi bivšeg zaposlenika Anthropica, koji kaže da bi se umjetna inteligencija mogla okrenuti protiv nas i već nas ubiti do 2030. Je li stvarno moguć taj terminator scenarij?
Pa kad neki bivši zaposlenik neke velike korporacije počne pričati da je proizvod te korporacije tako opasan kao Terminator i da bi nas mogao uništiti, ne znam koliko je to zaista vjerodostojno i koliko prijetnji moramo vjerovati. Sigurno mu nije u interesu lijepo pričati o toj bitci.
Čini se da se situacija nekako shvaća ozbiljno. Svi o tome pričaju, izjasnio se Trump, kralj Charles je primio šefove svih velikih tech kompanija.
Kad se kraljevi i političari počnu oko nečega sastajati, što je dosad bila tema Direkta i Buga, onda znamo da je stvar zaista ozbiljna i da je riječ o nečemu što je i geopolitički važno, što je financijski važno. Iza svega stoje energetska industrija i industrija podatkovnih centara, izgradnje podatkovnih centara. Tu su veliki novci u pitanju i normalno je da se oko toga oni sastaju.
Što ne znači da ne postoje opasnosti od razvoja umjetne inteligencije. Ako ona izmakne kontroli u smislu da je na loš način koristimo, tu može doći do ozbiljnih kibernetičkih napada kakve ljudskim mozgom ne bismo mogli sami napraviti. Može doći do vrlo ozbiljnih deepfakeova. Ti si vidjela i deepfakeove koje su napravili s tvojim likom, koji su dosta dobro i uvjerljivo izgledali. Sad zamisli, to je bilo prije nekoliko mjeseci, koliko će to napredovati kroz sljedećih nekoliko mjeseci, koliko će deepfakeovi biti uvjerljivi.
Radimo li dovoljno na regulaciji? Šef Open AI-ja Sam Altman kaže da će sve biti OK ako ćemo dovoljno regulirati umjetnu inteligenciju i da zapravo možemo vjerovati AI kompanijama.
Ne znam koliko možemo vjerovati Samu Altmanu i AI kompanijama, korporacijama. Njegovo prizivanje regulacije je prije svega tu da se spriječi dolazak nekih malih konkurenata, novih konkurenata njima, a ne ono čemu bi regulacija stvarno trebala služiti, a to je zaštita korisnika tih tehnologija. Ja naravno jesam za to da se regulira u svrhu u svrhu zaštite nas koji koristimo umjetnu inteligenciju i nad kojima se umjetna inteligencija koristi. Isto kao što se regulirao bilo koji drugi veliki civilizacijski doseg poput prometa vozilima ili interneta, telekomunikacija i slično.
Je li ta kontrola moguća, je li je teško provoditi? To je ono što je zapravo pitanje.
Teško ju je provoditi. Umjetna inteligencija je zapravo softver koji oponaša čovjeka tako da djeluje, izgleda i radi iste stvari kao i čovjek, samo puno brže i na temelju puno većeg iskustva, odnosno na puno većem podatkovnom uzorku nego što čovjek može. To je, naravno, teško kontrolirati, ali može se na određeni način regulirati da se umjetnom inteligencijom i onim što se s umjetnom inteligencijom može napraviti, može bolje upravljati i kontrolirati.
Jesmo li se na neki način previše zbližili s umjetnom inteligencijom?
Tu je jedna psihološka zamka u koju je lako upasti jer je umjetna inteligencija postala izuzetno uvjerljiva. I doista nam zvuči kao da sa stvarnom, živom osobom razgovaramo kad koristimo te alate, i čini nam se da bi mogla imati svijest. To je, naravno, nemoguće, fizički je nemoguće. Umjetna inteligencija je komad softvera koji se vrti na računalu. Mogao je postojati prije, ali računala tada nisu bila dovoljno moćna da toliku golemu količinu podataka obrađuju. Danas jesu dovoljno moćna. To ne znači da imaju svijest, niti da će ikad imati svijest.
Što kažeš na ovu teoriju – pročitala sam negdje da kažu da je cijela ova priča o tome da će nas uništiti zapravo marketinški trik. Je li to moguće?
Ima tu PR-a, naravno, i one priče kao da se namjerno priča o vlastitom proizvodu kao izuzetno opasnom – onda mora da vrijedi puno, onda mora da je toliko moćan. Ali i dalje moram ponoviti – ne vjerujem da će nas uništiti, niti mislim da postoji način da nas uništi. Ne znam koji bi se to scenarij morao dogoditi da umjetna inteligencija samostalno trigerira eksploziju nuklearne elektranu, da baci atomsku bombu. Neće nam iz kompjutera početi prštati nekakav otrovni plin koji će nas sve odjednom, istovremeno pobiti na zemlji. Ali, ponavljam, sve se može riješiti dobrom edukacijom i dobrim načinima definiranja kontrole.
Economist piše da se neće dogoditi velika apokalipsa poslova – da će nam AI svima uzeti posao – nego da se stvaraju novi poslovi vezani uz AI.
Neće nam AI uzeti posao, uzet će nam posao netko tko zna koristiti AI. Ja sam veliki zagovornik AI-a i mislim da sam možda jedan od ljudi u našoj zemlji i u IT-u koji najafirmativnije priča o AI-ju. Držim edukacije poduzetnicima o tome kako koristiti AI na način da ti stvarno oslobode puno vremena i da postaneš produktivniji, da puno više zaradiš. To je nešto čemu bismo trebali težiti kad koristimo AI, ne se bojati da će nas pobiti, da će nas uništiti, da će doći nekakvi roboti s mitraljezima i atomskim bombama, već ga iskoristiti na način da zarađujemo više, da uživamo u životu, da imamo puno više slobodnog vremena i to je ono u što ja vjerujem zbog čega će AI zadominirati svijetom IT-a i zbog čega je to jedna od najvažnijih inovacija koja je ikad u povijesti čovječanstva nastala, prenosi Danas.hr.
